Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković smatra posjetu generalnog sekretara NATO Sarajevu "jednom od najvažnijih" te naglašava da ova posjeta ističe da je sigurnosni aspekt regiona Zapadnog Balkana na listi prioriteta Sjevernoatlanske alijanse. "Dolazak je poruka da je sigurnosni aspekt regiona na listi prioriteta Alijanse", rekao je Konaković u emisiji BHT1 uživo BHRT-a.

"Nažalost ne postoji politička volja za članstvo u NATO, već samo za saradnju. U izradi je novi program reformi koji je obaveza BiH i nadam se da ćemo barem kroz njega ojačati naše Oružane snage i da će u budućnosti doći do konsenzusa o ovom pitanju", dodao je on. Generalni sekretara NATO Jensa Stoltenberga posjetio je u ponedjeljak Bosni i Hercegovinu a potom je otišao u posjete drugim zemljama Zapadnog Balkana (u zemlje Zapadnog Balkana američka administracija ubraja Albaniju, BiH, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju).

Nakon susreta sa visokim predstavnikom Christianom Schmitdtom, Stoltenberg je istakao da NATO "podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH" te da "želi vidjeti mirnu državu u srcu stabilne regije". Dodao je da je u slučaju BiH zabrinut "secesionističkom i retorikom podjele", kao i ruskim uticajem u Bosni i Hercegovini.

Jen Stoltenberg je inače norveški političar rođen 16. 03. 1959.godine, a od 2014. godine je na poziciji generalnog sekretara NATO-a. Njegov mandat je produžen do oktobra 2024. godine. Bio je premijer Norveške u dva odvojena razdoblja (od 2000. do 2001. godine i od 2005. do 2013. godine). Interesantan je detalj kojeg prenose mediji da je Jens kao dugokosi tinejdžer 1970. bacao je kamenje na američku ambasadu u Oslu zbog Vijetnamskog rata. "Pjevali smo refren, Norveška, Norveška van NATO-a. Bio je to veliki hit", rekao je on.

Međutim, za BiH je podjednako važan i Jensov otac Thorvald Stoltenberg koji je također bio političar. Thorvald je od 1979. do 1981. godine bio norveški ministar obrane, a zatim od 1987. do 1989. i od 1990. do 1993. godine ministar vanjskih poslova te države. Jedno je vrijeme bio i visoki poslanik UN-a za izbjeglice, a 1993. godine imenovan je specijalnim predstavnikom generalnog sekretara Ujedinjenih naroda za bivšu Jugoslaviju.

U BiH Thorvald je poznat pošto je 1993. godine uz Davida Owena bio autor mirovnog plana koji je nazvan Owen - Stoltenbergov plan ili službeno Ustavni sporazum o Savezu Republika Bosne i Hercegovine. To je bio posljednji neuspješni mirovni plan za okončanje rata u Bosni i Hercegovini. Owen i Stoltenberg su u septembru 1993. godine predstavili svoj plan za BiH koja je trebala biti unija tri republike na konfederalnom modelu.

Owen - Stoltenbergov plan odgovarao je i Tuđmanu i Miloševiću, ali na tadašnji predsjednik BiH Alija Izetbegović odbio ovaj sporazum. Thorvald je 2012. godine u intervjuu rekao kako je "njegov plan bio mnogo bolji za Bošnjake od Daytonskog sporazuma".