Procjenjuje se da u inostranstvu trenutno živi oko 2,2 miliona ljudi koji vode porjeklo iz Bosne i Hercegovine. Ako se nastave dosadašnji migracioni trendovi, prema riječima stručnaka, uskoro će biti više domaćeg stanovništva izvan granica zemlje nego na njenoj teritoriji. U izvještaju o realizaciji politike o saradnji sa iseljeništvom za 2023. godinu navodi se i da je migracijom iz zemlje stvorena snažna dijaspora (iseljeništvo).

Ovaj izvještaj je inače uradilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH. Od procijenjenog broja domaćeg stanovništva koji živi izvan granica, odnosno od 2,2 miliona, njih 1,8 miliona rođeno je u BiH. "Najveći broj iseljenika održava snažne veze sa BiH, posebno sa mjestima porijekla, sa željom da doprinesu ekonomskom i društvenom razvoju Bosne i Hercegovine.

Ljudi u iseljeništvu najviše su zainteresovani da doprinose razvoju zemlje putem prenosa znanja i iskustva", navedeno je u izvještaju, što znači ujedno da je manji broj njih odlučio da inestira svoj novac u zemlju porijekla. Također, dodaju da sa novim generacijama u iseljeništvu slabi povezanost i osjećaj pripadnosti zemlji porijekla, stoji u dokumentu resornog ministarstva.

Naglašavaju i da trenutno stanje iziskuje sistemski i proaktivan pristup pitanju emigracije od strane relevantnih institucija na svim nivoima vlasti. Demografi sa druge strane tvrde da će u dogledno vrijeme, ako se nastave dosadašnji trendovi, više ljudi porijeklom iz BiH biti izvan njenih granica nego na samoj teritoriji zemlje. "Historijski gledano, Bosna i Hercegovina je emigraciona zemlja.

Dokle god je stepen razvijenosti i životni standard na Zapadu i zemljama Balkana značajno različit, ljudi će odlaziti iz BiH, Srbije, ali i Hrvatske te Bugarske i Rumunije iako su one članice Evropske unije. Iz ovih zemalja još lakše im je otići, tako i da ako BiH u dogledno vrijeme uđe u Evropsku uniju, tek će onda ljudi masovnije početi da napuštaju zemlju", rekao je Glasu Srpske demograf Stevo Pašalić.

Smatra i da bi Bosna i Hercegovina bila više na gubitku nego na dobitku ulaskom u Evropsku uniju. "Iskustva iz Hrvatske pokazuju da je tu zemlju počelo mnogo više ljudi napuštati i odlaziti nego ranije, odnosno kada nije bila članica Evropske unije", istaka je je Pašalić. Smatra i da podsticanjem rađanja ne može biti poboljšana demografska slika Bsne i Hercegovine.

"Trebalo bi da posegnemo za nedemografskim rješenjima i djelovati kroz obrazovanje i tržište rada. Dobro plaćen, siguran i stabilan posao ostavlja ljude, sve ostalo ih šalje u inostranstvo, odnosno na Zapad. Jednokratne novčane naknade neće donijeti nikakva rješenja. Niko neće roditi dijete ako će dobiti 1.000, 2.000 ili 3.000 maraka. Te mjere su samo popularne, ali one u stvarnosti ne donose nikakva rješenja", poručio je Pašalić.

Prema podacima iz popisa stanovništva BiH za 2013. godinu, u zemlji živi 3.531.159 stanovnika, od čega u FBiH 2.219.220, Republici Srpskoj 1.228.423, dok Distrikt Brčko broji 83.516 stanovnika.