Sredinom marta 2025. godine cijena monetarnog zlata probila je na tržištima širom svijeta do tada rekordan iznos od 3.000 američkih dolara po unci, objavili su lokalni mediji pozivajući se na svjetske berze plemenitih metala. Pomenuta cijena zlata probijena je u petak, 14. marta, jer se potražnja za monetarnim zlatom povećava zbog ekonomske neizvjesnosti i najave globalnog trgovinskog rata između Sjedinjenih Američkih Država i ostatka svijeta.

Ovaj rekordan rast cijene monetarnog zlata jednostavno nas primorava da se sjetimo oktobra 2022. godine, kada su lokalni mediji objavili da je Centralna banka BiH (CBBiH) "prodala 40.000 unci zlata (32.000 unce su jedna tona), što je više od tone zlata deviznih rezervi". Portal Klix je objavio je da je za tu transakciju CBBiH dobila 66,5 miliona američkih dolara, jer je u tom trenutku tržišna vrijednost zlata iznosila oko 1.662 dolara.

Senad Softić, tadašnji guverner CBBIH, potvrdio je da je prodato više od tone monetarnog zlata. Međutim, njegovo obrazloženje za tu prodaju nije ostavilo nikoga ravnodušnim. "Investiramo na siguran način, što je slučaj i s nedavnom prodajom zlata. Na obveznice ili vrijednosne papire možete imati kamate i zaraditi, ali ne i na zlatu. Zato smo se odlučili na taj potez", rekao je tada Softić.

Da cijela stvar bude još gora, CBBiH prodala je pomenuto zlato u trenutku dok su sve druge centralne banke širom svijeta isključivo kupovale plemeniti metal te u trenutku kada je cijena zlata na tržištu bila rekordno niska. Bugarski magazin Obektivno objavio je tada, pozivajući se na neimenovane izvore, da je prodaja bh. zlata dogovorena i odrađena radi uvođenja eura u Hrvatsku, koja je ulazak u euro zonu morala platiti zlatom kojeg u tom trenutku nije imala.

Koliko je pojašnjenje prodaje tadašnjeg guvernera Softića bilo neutemeljeno najbolje svjedoči činjenica da bi BiH danas za 40.000 unci zlata mogla dobiti 120 miliona KM, što je za 80,5 posto više u odnosu na cijenu po kojoj je CBBiH 2022. prodala zlato. S druge strane, pitanje je da li CBBiH danas za obveznice koje je tada kupila mogla dobiti 2 posto više od kupovne ili nominalne vrijednosti, obzirom da se nove obveznice danas prodaju po stopi od 5 posto.

Većina ekonomista ističe da je monetarno zlato jedini pravi prirodni novac, koji je preživio više od 3.000 godina. Ekonomska istorija nas uči da su sve metalne i papirnate valute, za razliku od zlata, na kraju propale. Najjače i najstabilnije valute današnjice izgubile su više od 99 posto svoje vrijednosti od 1915. godine do 2022. u odnosu na monetarno zlato.

Krajem Drugog svjetskog rata u SAD održana je konferencija u Bretton Woodsu na kojoj je dogovoreno da zemlje garantuju konvertibilnost svojih valuta u američke dolare unutar jedan posto fiksnih paritetnih stopa, po cijeni 35 američkih dolara po troy unci (0,88867 grama) finog zlata. To se zvao zlatni standard, na osnovu kojeg su zemlje mogle štampati onoliko novca koliko su imale rezerve zlata. Međutim, američki predsjednik Richard Nixon ukinuo je 1971. zlatni standard i tada je krenulo štampanje novca bez pokrića u monetarnom zlatu.