Unutrašnji dug Federacije Bosne i Hercegovine rapidno raste, podstaknut sve većim zaduživanjem federalne Vlade na Sarajevskoj berzi. Ukupan unutrašnji dug kojim upravlja Federalno ministarstvo finansija na dan 31. decembar 2024. iznosio je 1.406.220.206 KM, od čega dug po vrijednosnim papirima iznosi 1.405.233.964 KM.

Samo u četvrtom kvartalu, kada je održano osam aukcija vrijednosnih papira u vrijednosti 393 miliona KM, dug je povećan za 34,9 posto u odnosu na prethodni kvartal. Od duga po vrijednosnim papirima na kraju prošle godine na obveznice otpada 1.285.233.964 KM duga, a na trezorske zapise 120.000.000 KM. Dug po trezorskim obveznicama iznosio je na kraju prošle godine 1.283.000.00 KM, dok 2.233.964 otpada na dug po obveznicama ratnih potraživanja, prenosi Raport. Vlada se ubrzano zadužuje dužničkim vrijednosnim papirima i u ovoj godini, a ukupno zaduženjeje nešto je manje od 180 miliona KM.

Nedavnom emisijom obveznica 15. aprila zadužila se za 50 miliona KM, prethodno je 8. aprila bilo zaduženje za 39,6 miliona KM trezorskim zapisima, prije toga 15. marta za 50 miliona KM obveznicama, a 4. marta 39 miliona KM trezorskim zapisima. Indikativnim planom zaduživanja Vlade FBiH na berzi u ovoj godini je predviđeno zaduženje za 500 miliona KM, trezorskim zapisima za 200 miliona KM i obveznicama za 300 miliona KM. Podsjećamo da je ukupan unutrašnji dug Vlade Federacije BiH na dan 31. decembar 2022. godine, iznosio 682.630.075 KM, što znači da je za dvije godine uvećan za više od 720 miliona KM, izvještavaju mediji.

Unutrašnji dug (domaći dug) neke države inače važan je iz više razloga, jer utiče na ekonomsku stabilnost, politiku, povjerenje investitora i životni standard građana. Visok unutrašnji dug može dovesti do povećanja kamatnih stopa, što poskupljuje kreditiranje za preduzeća i potrošače. Ako država troši velik dio budžeta na servisiranje duga (otplata kamata i glavnice), smanjuje se prostor za javna ulaganja, naprimjer u obrazovanje, zdravstvo, infrastrukturu i tako dalje.

Ako se dug finansira novčanom ekspanzijom (štampanjem novca), može doći do povećanja inflacije, što smanjuje kupovnu moć građana. Visok dug može smanjiti povjerenje stranih i domaćih investitora, što dovodi do pada vrijednosti domaće valute i povećanja rizika za privredu. Ako tržišta smatraju da je dug neodrživ, država može imati poteškoća sa izdavanjem novih obveznica ili će morati plaćati veće kamate.

Ekonomisti uglavnom smatraju da unutrašnji dug može predstavljati problem kada raste brže od BDP-a (bruto domaćeg proizvoda), odnosno kada omjer duga prema BDP-u raste. Također može predstavljati problem kada kamate "pojedu" velik dio budžeta te kada slabi valutu i podstiče "kapitalni bijeg". Unutrašnji dug nije nužno loš ako se održava na razumnom nivou i koristi za produktivne svrhe. Međutim, previsok dug može ugroziti ekonomsku stabilnost, ograničiti rast i dovesti do finansijskih kriza. Zato je važno pravilno upravljati javnim finansijama, kažu ekonomske teorije.