Aktuelno
Uprkos generalno gledano veoma sumornom stanju bh. ekonomije, komercijalne banke u BiH ostvaruju sjajne poslovne rezultate. Tome u prilog svjedoči i posljednji izvještaj Agencije za bankarstvo FBiH (skraćeno FBA) za prva tri kvartala prethodne godine, odnosno za stanje zaključno sa 30. 09. 02016. Prema tom izvještaju, zaključno sa 30. septembrom u FBiH 16 banaka je imalo dozvolu za rad, što je manje za jednu banku u odnosu na kraj 2015.

No, s tom se sedamnaestom bankom ništa spektakularno nije desilo, nego je ona jednostavno pripojena većoj banci zbog nedostatka kapitala. Bilansna suma (aktiva) bankarskog sektora na kraju trećeg kvartala iznosila je 17,8 milijardi KM, što je za 3,8 posto (ili za 651 milion) više nego na kraju prethodne godine. Krediti, kao najveća stavka aktive banaka, u pomenutom su periodu povećani za 4,5 posto u odnosu na isti period prethodne godine, te su dosegnuli iznos od čak 12,1 milijardu KM. Ono što je bitno iz izvještaja FBA istaći je činjenica da su depoziti s iznosom od 13,6 milijardi KM i dalje dominantan izvor finansiranja ovdašnjih banaka (udio od 76,4 posto), što automatski dovodi pod znak pitanja sve one prijašnje izjave o određivanju kamatne stope spram rizika zemlje. Jer, jednostavno, komercijalne banke u BiH se u većini slučajeva finansiraju iz domaćih izvora na koje uopće ne utiču kreditni rejtinzi koji se prave u inostranstvu.

No, pogledajmo sada kako su pojedinačno poslovale banke u BiH u prva tri kvartala prošle godine. Najveća banka u FBiH, ali i u cijeloj BiH, i dalje je UniCredit banka Mostar. Aktiva ove banke je iznosila krajem perioda 4,5 milijarde KM, što joj je obezbjeđivalo tržišno učešće od čak 25,8 posto. Pri tome je UniCredit banka za prvih devet mjeseci lani iskazala neto dobit u iznosu od 69 miliona KM. Sudeći prema ovim pokazateljima, može se lako naslutiti da će 2016. opet biti rekordna godina za komercijalne banke u BiH.

Druga banka na listi najvećih je Raiffeisen banka BiH Sarajevo, čija je aktiva iznosila 3,8 milijardi KM. To je ovoj banci obezbijedilo tržišni udjel od 21,5 posto, pri čemu je ova banka ostvarila neto dobit od 65 miliona KM. Na trećem mjestu je Intesa Sanpaolo banka Sarajevo sa aktivom vrijednom 1,7 milijardi KM (učešće 10 posto) i čistom dobiti od 22,5 miliona KM. Slijede Sberbank (aktiva 1,4 milijarde KM, dobit 8,9 miliona KM), Sparkasse Bank Sarajevo (aktiva 1,1 milijarde KM, dobit 18,6 miliona KM), a tek potom dolaze NLB banka Sarajevo (aktiva 943 miliona KM, dobit 9,5 miliona KM), te Hypo Alpe Adria Bank Mostar (aktiva 821 milion KM, gubitak 37 miliona KM).

Gubitak Hypo banke, koja odnedavno posluje pod imenom Addiko, kvari cjelokupni rezultat bankarskog sektora, što su ovdašnji bankari prije koristili kao argument u prilog njihovoj tezi kako im je teško poslovati. Sjetimo se slučaja od prije nekoliko godina kada je direktor jedne ovdašnje banke, koji je ujedno obnašao funkciju predsjednika Udruženja banaka BiH, izjavio kako je stanje u bankarskom sektoru teško i dramatično, uprkos rekordnim rezultatima i enormnom povećanju profita gotovo svih banaka u FBiH, čiji je zbirni rezultat umanjen samo zbog velikog gubitka Hypo banke!

Slična je situacija i sada. Od 16 banaka u FBiH njih 14 je poslovalo pozitivno, a samo su dvije banke iskazale gubitak. Uz gubitak već pomenute Hypo banke minus od 545 hiljada KM je u prvih devet mjeseci prošle godine iskazala i mala ProCredit banka Sarajevo. Sve ostale banke su poslovale prilično profitabilno, s rekordnim poslovnim rezultatima, pri čemu je zbirna dobit iznosila čak 172 miliona KM. Zamislite sada, poštovani čitatelji, da neko od bankara izađe i kaže - kako se to tragikomično desilo prije nekoliko godina - da im je teško poslovati i da je stanje u sektoru dramatično, a dobit i aktiva raste po stopama od 15 i 20 posto godišnje!

No, da ne bude nesporazuma. Banke su profitabilna pravna lica, a ne socijalne institucije i dobro je što one posluju pozitivno. Problem bi zapravo bio kada bi banke poslovale s gubicima. Međutim, to ne znači da u bankarskom sektoru, gledano bar s pozicije bh. ekonomije, nema problema. Problem je struktura kredita, jer ovdašnje banke sve više u posljednje vrijeme kreditiraju stanovništvo i lokalnu vlast, a sve manje i manje privredu. No, koliko to god bilo teško za priznati, to ipak na kraju nije problem banaka nego je to problem makroekonomskih kreatora ovdašnjeg stanja koji sjede po raznim kabinetima premijera, ministara, u parlamentarnim klupama i tako dalje.

(Dani)