Aktuelno
Unutrašnji dug Federacije BiH, zbog ubrzanog zaduživanja entitetskim vrijednosnim papirima, porastao je krajem prošle godine na gotovo milijardu KM. To se navodi u informaciji “Kvartalni izvještaj o dugu Q4/2016. godine” koju je Federalno ministarstvo finansija dostavilo Domu naroda Parlamenta FBiH i koja je potom objavljena na internet-stranicama i Vlade i Parlamenta. Preciznije, stanje unutrašnjeg duga Vlade FBiH na dan 31. 12. 2016. godine iznosi ukupno 1.016.990.956 KM, od čega se na zaduživanje obveznicama i trezorskim zapisima odnosi čak 988.031.740 KM. U četvrtom kvartalu prošle godine dug je, kao što vidimo, prilično narastao, jer je krajem trećeg kvartala iznosio tek 917 miliona KM.

Struktura duga federalne Vlade prema vrsti vrijednosnih papira izgleda ovako: najveći dio duga odnosi se na obveznice (620 miliona KM), te potom na obveznice ratnih potraživanja (195 miliona KM), trezorske zapise (120 miliona KM) i obveznice stare devizne štednje (51 milion KM). Sve pomenuto je na izvjestan način i razumljivo, budući da je, kao prvo, izostala tranša MMF-ovog kredita koji se, kao što znamo, uglavnom troši za isplatu plata javnoj upravi te je stoga federalna Vlada u četvrtom kvartalu održala čak četiri aukcije vrijednosnih papira kako bi se prevazišao taj “problemčić” kako bi javna administracija, uprkos zastoju i kašnjenju kredita, ipak na vrijeme dobila svoje “zarađene” pare.

Naravno, finansiranje njihovih plata na ovaj način - kao i u svim drugim slučajevima - odvija se po principu “muko moja, pređi na drugoga”, čime je, zapravo, dug samo prebačen na neke naredne vlade, odnosno, u završnici, na novčanike svih građana većeg bh. entiteta. Naime, kako je to uobičajeno u javnim finansijama, svi se troškovi na kraju uvijek svale preko povećanih poreza i taksi na poreske obveznike, na sve građane (F)BiH koji će, htjeli to ili ne, bili toga svjesni ili ne, na kraju ipak platiti kompletan ceh. Istini za volju, sadašnja, aktuelna Vlada FBiH naslijedila je priličan iznos duga od prethodnih vlada, tako da otplatni profil unutrašnjeg duga predviđa servisiranje dobrog dijela tokom tekuće 2017. godine.

No, i to je zapravo još uvijek samo u domenu puke finansijske mehanike - prolongiranja duga na neke naredne vlade i periode. Dovoljno je samo održati još jednu aukciju vrijednosnih papira, prikupiti sredstva za servisiranje dospjelog duga, te sve to lijepo opet prebaciti na nekog trećeg u budućnosti. Elegantno, zar ne? Jeste, naravno.

No, jedini je problem što to tako ne može vječno trajati, što će jednom cjelokupno tržište vrijednosnih papira pasti jer se neće pojaviti kupci (investitori). Tada će se cijela struktura zaduživanja srušiti kao kula od karata i ko tada bude u izvršnoj vlasti, zaista neće proći dobro kao njegovi prethodnici. To je, ustvari, neka vrsta dugoročnog finansijskog ruskog ruleta. Kada smo već kod kupaca, odnosno investitora, pomenimo i to da su za sada to uglavnom komercijalne banke u FBiH, a u posljednje se vrijeme, u manjem obimu i u manjem iznosu, pojavljuju i osiguravajuća društva te javna preduzeća iz FBiH.

Na taj način komercijalne banke drže “u šaci” Vladu i sva federalna ministarstva te mogu, ako požele, jednostavno da se ne pojave na nekoj budućoj aukciji vrijednosnih papira i da se izvršna vlast u većem bh. entitetu preko noći nađe u do sada neviđenim i za njih nerješivim problemima. A to nikako nije dobra pozicija, niti za Vladu niti za građane posebno. Upozorenja o tome stižu sa svih strana.

Tako je, naprimjer, i CCI (Centri civilnih inicijativa) u svom posljednjem izvještaju “Stanje nacije” ukazao na činjenicu da je dug vlada na svim nivoima vlasti u BiH prema komercijalnim bankama dosegnuo historijski maksimum od dvije milijarde KM! Naravno, ovo je tek vrh ledenog brijega, pri čemu se ostatak problema nalazi još uvijek pod vodom. S obzirom na to da se vlade u BiH zadužuju kod banaka, to odmah također znači i da banke imaju manje novca za kreditiranje privrede i ovdašnjih kompanija, čime postaje jasno da vlade u BiH svojim zaduživanjem zapravo guše ovdašnju privredu.

Od 2008. do danas krediti vladama u FBiH, naprimjer, porasli su za više od 14 puta, dok krediti privredi idu u suprotnom smjeru. Na taj način ulazimo u izvjesnu dužničku spiralu kojoj nema kraja, jer se kompanije bez novca ne mogu niti oporaviti niti razvijati, pri čemu, da cijela stvar bude još i gora, tim se kreditima zapravo kao u slučajevima Potemkinovih sela kamuflira stvarno stanje u BiH. Visoke plate javne uprave podižu i prosjek plata te se na taj način dobija nekakva finansijska bh. verzija Potemkinovih sela.

Idemo i dalje. Sve pomenuto do sada se odnosi samo na unutrašnje zaduživanje u koje nisu uračunati potencijalno opasni problemi sa certifikatima i restitucijom. No, ni to nije sve. Pomenimo sada i vanjski dug (F)BiH te činjenicu da i ova Vlada većeg bh. entiteta nije baš sjedila skrštenih ruku kada se trebalo zadužiti i u inostranstvu. Prema informacijama iz “Kvartalnog izvještaja o dugu Q4/2016. godine”, ukupno vanjsko zaduženje krajem prošle godine iznosilo je 5,2 milijarde KM (ili 2,8 milijardi dolara), pri čemu se nominalni iznos duga, zbog kursnih razlika, samo u četvrtom kvartalu prošle godine u odnosu na treći uvećao za 100 miliona KM!

Pogledajmo sada strukturu i tog duga. Federacija BiH je najviše kredita ugovorila sa Svjetskom bankom (1,7 milijardi KM ili 33,75 posto ukupnog vanjskog duga), što znači da i ova finansijska institucija drži “u šaci” Vladu FBiH. Uostalom, to možemo vidjeti u praksi gotovo svakodnevno i to kroz usvajanje raznih zakona i propisa koji idu direktno na štetu ovdašnje privrede i građana te kroz implementacije raznih reformi. Sjetite se da gotovo svakodnevno iz sjedišta u Alipašinoj ulici javnosti se šalju poruke da su svi zakoni i sve reforme urađene u bliskoj saradnji sa Svjetskom bankom, što zapravo znači da nam ova institucija kroji makroekonomski okvir. A to jednostavno nije dobro.

Slijedi potom Evropska investicijska banka sa 855 miliona KM ili 16,30 posto ukupnog vanjskog duga te MMF sa 648 miliona KM ili 12,35 posto ukupnog vanjskog duga. Ako dodamo svemu tome još i Evropsku banku za obnovu i razvoj (EBRD) sa 475 miliona KM ili 9,05 posto ukupnog vanjskog duga, onda lako možemo vidjeti ko ustvari vuče konce o svim važnijim ekonomskim pitanjima.

Zaključimo. Sa ovako slabašnom ekonomijom, najvećom stopom nezaposlenosti u Evropi i među najnižim životnim standardom u svijetu (UN je BiH svrstao među 20 najsiromašnijih država na planeti) zaduživanje - i vanjsko i unutrašnje - jednostavno je neprimjereno visoko. Zaduživanje samo po sebi, s ekonomske tačke gledišta, ne bi bilo problematično kada bi se ta sredstva koristila za, recimo, izgradnju infrastrukture ili pak pokretanje proizvodnje. Ali to nije slučaj kod nas. BiH se zapravo zadužuje samo zbog isplate plata administraciji te zbog nešto malo projekata za mazanje očiju javnosti. Tome u prilog svjedoče i medijski izvještaji koji kažu da su u FBiH od kraja rata do danas sagrađena tek 94 kilometra autocesta, dok je, recimo, u Hrvatskoj sagrađeno 1.800 kilometara!

Pogledajte sada još jednom, poštovani čitatelji, koliki je vanjski dug Federacije BiH i dovedite ga u korelaciju sa podacima o izgrađenim autocestama u FBiH i Hrvatskoj!? Većina novca koji BiH posudi potroši se za plate jalovoj i korumpiranoj administraciji, pri čemu svi ostali segmenti društva doslovno pate i guše se u mukama. A takvo stanje, uči nas historija, jednostavno nije dugoročno održivo.

(Oslobođenje)