Aktuelno
U bankarskom sektoru (F)BiH tokom 2016. godine zabilježeni su ponovo pozitivni trendovi koji se ogledaju u rastu aktive sektora, zatim u rastu kredita i depozita, a posebno štednje stanovništva, kao i u poboljšanju profitabilnosti komercijalnih banaka, navodi se u Informaciji o bankarskom sistemu u FBiH koji je nedavno objavila entitetska Agencija za bankarstvo (FBA).

U prošloj godini nastavljen je trend rasta aktive, četvrtu godinu zaredom, pri čemu je aktiva ukupnog bankarskog sektora na dan 31. 12. 2016. godine iznosila 18,4 milijarde KM, što je za 1,2 milijarde KM ili 7,1 posto više nego na kraju prethodne godine. Krediti, kao najveća stavka aktive banaka, u 2016. godini zabilježili su rast od 5,7 posto ili 659 miliona KM i na kraju godine iznosili su 12,3 milijarde KM.

S druge strane, depoziti su lani porasli za 8 posto u odnosu na prethodnu godinu, odnosno za 1,1 milijardu KM u apsolutnim iznosima, navodi se u Informaciji FBA. Dodaje se i da je stepen adekvatnosti kapitala bankarskog sistema iznosio na kraju prošle godine 15,7 posto, što je znatno više od zakonski propisanih 12 posto.

Na nivou sektora komercijalne banke su ostvarile u prošloj godini ukupni profit u iznosu od čak 173,2 miliona KM, što predstavlja znatno povećanje profitabilnosti banaka u odnosu na 2015. godinu kada je ukupni profit sektora iznosio 149 miliona KM. Ovome treba dodati i činjenicu da su banke u FBiH ostvarile najbolji finansijski rezultat do sada, zapravo rekordan, otkako posluju u BiH kao suverenoj državi.

Od ukupno 15 komercijalnih banaka u FBiH njih je čak 13 poslovalo lani pozitivno, pri čemu je samo jedna banka - Addiko Bank Sarajevo (bivša Hypo Alpe Adria banka) - iskazala na kraju godine gubitak od 37,6 miliona KM. Osim nje, negativan finansijski rezultat imala je i ProCredit banka Sarajevo sa gubitkom od 876 hiljada KM.

Najprofitabilnija banka u FBiH je, kako smo to već godinama navikli, UniCredit banka Mostar, koja je lani iskazala neto dobit u iznosu od 81,5 miliona KM. S aktivom od 4,7 milijardi KM ova je banka i lider na tržištu FBiH, koja ima tržišni udjel od 25,7 posto. S obzirom na postojanje istoimene banke u Banjoj Luci, u RS-u, ova je bankarska grupacija ujedno i tržišni lider u BiH.

Slijedi je Raiffeisen banka Sarajevo, sa ukupnom aktivom od 3,9 milijardi KM, tržišnim udjelom od 21,4 posto, te iskazanom neto dobiti u iznosu od 52,5 miliona KM. Na trećem mjestu je Intesa Sanpaolo banka Sarajevo sa 27 miliona KM profita, te sa aktivom vrijednom 1,7 milijardi KM i tržišnim udjelom od 9,7 posto na tržištu većeg bh. entiteta.

Slijede Sparkasse banka Sarajevo (18,6 miliona KM dobit, tržišni udjel 6,4 posto), NLB banka Sarajevo (10,5 miliona KM dobit, tržišni udjel 5,3 posto), Sberbank Sarajevo (8,1 milion KM dobit, tržišni udjel 6,3 posto), BBI banka Sarajevo (6,3 miliona KM dobit, tržišni udjel 4,4 posto), BOR banka Sarajevo (2,3 miliona KM dobit, tržišni udjel 1,9 posto) i tako dalje. Ostale, manje banke u FBiH poslovale su također pozitivno, no s neto dobiti koja iznosi znatno manje od gore pomenutih najprofitabilnijih banaka.

Nažalost, najveći uticaj na poboljšanje profitabilnosti većine banaka je i dalje prvenstveno rezultat primijenjenog novog metodološkog pristupa obračuna (implementacija MRS 37/39), što posljedično ima uticaj na manji nivo troškova ispravki vrijednosti. Blago smanjenje kamatnog prihoda zbog pada aktivnih kamatnih stopa i dalje se kompenzira znatno većim smanjenjem kamatnih rashoda, što rezultira rastom neto kamatnog prihoda, navodi se u Informaciji FBA, a što je, uz i dalje dobru operativnu profitabilnost (rast operativnih prihoda po osnovu naknada), uticalo na ostvarenje veće dobiti u odnosu na isti period prethodne godine.

Zaključimo. Dobro je da su banke u FBiH profitabilne, stabilne i adekvatno stabilizirane. Loša stvar u svemu tome je što naši makroekonomski planeri ne znaju iskoristiti te pogodnosti kako bi pokrenuli cjelokupnu privredu. Da se to može uraditi, svjedoči i primjer banaka, koje postižu rekordne finansijske rezultate uprkos generalno gledano otužnoj ekonomskoj situaciji u BiH. No, to već nije problem banaka, nego zapravo birača na izborima koji iz nekih čudnih razloga već godinama daju svoje glasove onima koji su dokazali da ne znaju iskoristiti sve potencijale ove male i napaćene zemlje.

(Dani)