Aktuelno
Komercijalne banke u Federaciji BiH i u prvom kvartalu tekuće 2017. godine iskazuju rekordne poslovne rezultate, rušeći na taj način stereotip da posuđivanje novca ne može biti profitabilno ako je cjelokupno ekonomsko okruženje loše. Prema podacima FBA (Agencija za bankarstvo FBiH), komercijalne banke u većem bh. entitetu su u prvom kvartalu ove godine, zaključno sa 31. martom, ostvarile rekordnu dobit u iznosu od 78,8 miliona KM!

Bankarski sektor, kako navodi FBA, i dalje je ostao stabilan, adekvatno kapitaliziran, a likvidnost je i dalje zadovoljavajuća. Prvi kvartal 2017. godine karakteriše neznatan rast aktive i depozita, a zabilježen je i nastavak pozitivnih trendova koji se ogledaju u rastu kredita, štednje stanovništva i kapitala.

Pojedinačno gledano, najveću dobit je opet iskazala UniCredit banka Mostar i to u iznosu od 24,5 miliona KM. Slijedi Raiffeisen banka Sarajevo sa 21,8 miliona KM dobiti, a potom, vjerovali ili ne, državna Union banka Sarajevo koja je u prva tri mjeseca ove godine zaradila deset miliona KM. No, pitanje je da li će se ova dobit relativno male, jedne od rijetkih banaka u državnom vlasništvu u BiH, zadržati i do kraja godine.

Dobre poslovne rezultate iskazale su i Intesa Sanpaolo banka Sarajevo (5,4 miliona KM) te NLB banka Sarajevo (5,3 miliona KM), a više nego uočljiv je i trend oporavka Addiko banke Sarajevo (4,7 miliona KM), banke koja je ustvari nastala od nekadašnje Hypo Alpe Adria banke koja je posljednjih godina poslovala s minusima.

Ostale banke su poslovale u skladu sa svojim dosadašnjim rezultatima i trendovima, a jedina banka koja je u prvom kvartalu uknjižila minus je ProCredit banka Sarajevo, koja je iskazala gubitak od 1,2 miliona KM.

Aktiva bankarskog sektora na kraju prvog kvartala 2017. godine iznosila je 18,5 milijardi KM, što je neznatno povećanje od 0,7 posto ili 122 miliona KM u odnosu na kraj 2016. godine. Krediti, kao najveća stavka aktive banaka, u prvom kvartalu zabilježili su rast od 2,3 posto ili 288 miliona KM i sa 31. martom 2017. godine iznose 12,6 milijardi KM, navodi se u informaciji FBA.

Pojedinačno gledano, najveću aktivu - a samim tim i najveći tržišni udjel - ima UniCredit banka (aktiva 4,6 milijardi, tržišni udjel 25,2 posto), a slijede je Raiffeisen banka (četiri milijarde KM, 21,7 posto), Intesa Sanpaolo (1,7 milijardi KM, 9,4 posto), Sparkasse banka Sarajevo (1,2 milijarde KM, 6,7 posto), Sberbank BH Sarajevo (1,2 milijarde KM, 6,6 posto) i tako dalje. Naravno, i krediti i depoziti prate ovaj trend kretanja aktive te su shodno gore pomenutim odnosima banke rangirane gotovo identično i kada se porede pojedinačno po iznosima kredita i depozita.

Još jedna dobra stvar, promatrajući bar iz ugla banaka je to što, kako navodi FBA, banke u praksi nisu izložene deviznom riziku kada je u pitanju najvažnija valuta euro, jer Centralna banka BiH funkcionira kao valutni odbor, gdje je euro valuta sidro valutnog odbora. No, to ujedno, nažalost, ne znači automatski i sigurnost klijenata banaka, odnosno zajmoprimaca.

Ombudsman za bankarstvo u FBiH, koji djeluje pri FBA, upozorio je nedavno sve klijente u FBiH na zamke takozvanih jeftinijih kredita koje sada masovno plasiraju sve ovdašnje bake. Naime, banke trenutno odobravaju kredite na duži period po nižim kamatnim stopama od dosadašnjih (oko pet do šest posto), ali sa varijabilnom kamatnom stopom tokom otplate kredita.

S obzirom na to da se euribor, međubankarska kamatna stopa u EU, već duže vrijeme nalazi oko nule, krediti se u BiH mogu odobravati i po toj cijeni. I tu nema ništa sporno. Sporna situacija može nastati kada euribor počne rasti - a pretpostaviti je da hoće, pošto već duže vrijeme tavori oko nule - što će se automatski odraziti i na sve pojedinačne kredite sa varijabilnom kamatnom stopom, koja će se mijenjati u zavisnosti od kretanja euribora. A kada se to desi, banke će opet profitirati, te nastaviti sa iskazivanjem rekordnih poslovnih rezultata kao i do sada.

Dani 09. 06. 2017.