Aktuelno
O siguravajuća društva koja posluju na području Federacije BiH ostvarila su u prvih pet mjeseci 2017. godine ukupnu premiju od 199,2 miliona KM, što u odnosu na isti period lani predstavlja povećanje od 9,2 posto. Pri tome je Sarajevo osiguranje ponovo izbilo na lidersku poziciju na tržištu, sa ukupnom premijom od 24,3 miliona KM, što je za stotinjak hiljada KM više od drugoplasiranog društva, Uniqa osiguranja Sarajevo, pokazuju podaci Agencije za nadzor osiguranja FBiH (NADOS).

Rast premije kod Sarajevo osiguranja u prvih pet mjeseci u odnosu na isti period lani iznosio je 2,6 posto, dok je Uniqa osiguranje (24,2 miliona KM) ostvarilo gotovo identičnu premiju kao i lani. Na trećem mjestu prema iznosu premije pozicioniralo se Euroherc osiguranje (221 milion KM), a potom slijede Croatia osiguranje (20,7 miliona KM), BSO (20,3 miliona KM), Triglav osiguranje (18,7 miliona KM), Grawe osiguranje (15,4 miliona KM) i tako dalje.

Posmatrajući tržište prema vrstama osiguranja, jednostavno se zaključuje da neživotna osiguranja čine većinu premije (154,3 miliona KM), pri čemu se posebno ističe osiguranje od odgovornosti za motorna vozila (86,2 miliona KM), odnosno autoosiguranje. Koliko je to puno, najbolje ukazuje podatak da je u istom periodu prikupljena premija svih društava u zdravstvenom osiguranju jedva dosegnula iznos od 2,7 miliona KM i to uz rast od 23,8 posto u odnosu na isti period lani?!

U segmentu životnog osiguranja premija je u prvih pet mjeseci iznosila 44,2 miliona KM, pri čemu se na životno osiguranje odnosi 41,1 milion KM, a na dodatna osiguranja uz životno osiguranje samo 2,7 miliona KM. Ono što je također vrijedno pomenuti je činjenica i da raste premija osiguranja kredita od gotovo 50 posto, sa 3,4 na 5,1 milion KM. Očigledno su banke i osiguravajuća društva našli solidnu zamjenu za žirante i/ili jemce, no taj trend još nije uzeo maha koliko tu zaista, objektivno, ima slobodnog prostora.

Lider na tržištu u premiji neživotnih osiguranja je naravno Sarajevo osiguranje, sa ukupnom premijom od 22,8 miliona KM. Slijedi, na iznenađenje, Euroherc sa 22,1 milion KM premije, što naravno ukazuje na određene sistemske slabosti kod ovih društava. Nasuprot njih je, recimo, Uniqa osiguranje, čiji je portfelj daleko izbalansiraniji, koje u segmentu životnih osiguranja ima premiju od 12,6 miliona KM, nasuprot samo 1,4 miliona KM kod Sarajevo osiguranja, odnosno nula KM kod Euroherca, koji se izgleda uopšte ne bavi tom vrstom osiguranja. Kada smo već kod tog segmenta, mora se pomenuti i Merkur osiguranje sa 12,3 miliona KM premije životnog osiguranja.

Što se tiče riješenih (isplaćenih) šteta u pomenutom periodu u segmentu neživotnih osiguranja isplaćena su 52,2 miliona KM, dok je u segmentu životnih osiguranja isplaćeno 19,5 miliona KM. Najviše šteta u apsolutnim iznosima isplatilo je Sarajevo osiguranje (9,6 miliona KM), zatim Euroherc (8,3 miliona KM) i BSO (7,4 miliona KM) u segmentu neživotnih osiguranja, dok je u segmentu životnih osiguranja najviše isplatilo društvo Grawe osiguranje (5,5 miliona KM).

No, pogledajmo sada kako finansijski stoje ovdašnja osiguravajuća društva. Prvo “zavirimo” u ukupne tehničke rezerve svih društava, jer to zapravo na izvjestan način najbolje oslikava finansijsko stanje u društvu. Najveće (neto) tehničke rezerve za neživotna i životna osiguranja u FBiH ima Grawe osiguranje (141,4 miliona KM), a slijede Uniqa osiguranje (138,4 miliona KM), Merkur osiguranje (123 miliona KM), Croatia (67 miliona KM), Sarajevo osiguranje (65 miliona KM), Euroherc (49 miliona KM) i tako dalje. Što se tiče kapitala i rezervi, tu dominiraju Triglav (38 miliona KM) i Sarajevo osiguranje (30 miliona KM), dok je prema iznosu aktive vodeće Uniqa osiguranje (184 miliona KM), Grawe (174 miliona KM), Merkur (142 miliona KM), Sarajevo osiguranje (114 miliona KM) i tako dalje.

Iz pomenutih pokazatelja može se zaključiti da uz manja odstupanja zapravo se ništa značajnije ne dešava na tržištu osiguranja u FBiH. Smjena Sarajevo osiguranja i Uniqe na liderskoj poziciji toliko je, novčano iskazana, mala (oko 100 hiljada KM prikupljene premije) da se to ne može uzeti kao bilo kakav relevantan pokazatelj. Istini za volju, Sarajevo osiguranje je zaista pod velikim pritiskom već duže vrijeme, nakon što je Vlada FBiH odlučila da proda svoj paket dionica u ovom društvu, ali očigledno da je nova uprava ipak našla način da se nekako nosi s tim. Iz uprave tvrde da novo rukovodstvo, imenovano prije 11 mjeseci, nastavlja sa stabilizacijom kompanije te se nadaju još boljim poslovnim rezultatima do kraja 2017.

Međutim, i pored pozitivnih statističkih pokazatelja na tržištu osiguranja ostali su prijašnji problemi koji su bili registrirani i u prethodnom periodu. Prvo, evidentan je izuzetno veliki broj osiguravajućih društava na tržištu (F)BiH, što je u zemlji sa ovako slabašnom privrednom aktivnosti kakva je u BiH ipak previše. Očigledno da su brojni investitori i poslovni ljudi odlučili sreću okušati i u prikupljanju novca u najinteresantnijem segmentu obaveznog autoosiguranja, što pak, s druge strane, pravi veliku konkurenciju na tržištu. To rezultira usitnjenošću tržišta, opterećenog velikom konkurencijom, pri čemu, po dobrom starom običaju, mnogi učesnici na tržištu se baš i ne libe pridobiti klijente nelegalnim metodama - dampinškim cijenama i drugim vrstama nedozvoljenih popusta.

Tome u prilog svjedoči i takozvani HHI (Herfindahl-Hirschman) indeks, koji mjeri tržišnu koncentraciju vodeće četvorke, a koji na bh. tržištu konstantno lagano pada. To znači da nijedno društvo nema značajniji udio na tržištu - što zapravo možda i nije tako loše, ali ne na ovako malom tržištu. U BiH se to reflektira kao prevelik broj malih osiguravajućih društava u zemlji sa premalom privrednom aktivnošću. A to, gotovo prema definiciji, vodi ka nelojalnoj tržišnoj utakmici, što svakako nije dobro. Problem je također u tome što većina učesnika na tržištu svoje mjesto pod suncem traži u segmentu zakonom propisanog obaveznog osiguranja, što znači da i uprava i vlasnici i nisu baš previše inovativni, mobilni, poslovni ili pak prepuni ideja.

Svi tržišni učesnici, kao po pravilu, nastoje prikupiti svoj dio kolača obaveznog autoosiguranja, a u takvim okolnostima se i ne može očekivati ništa drugo nego nelojalna konkurencija, bez obzira na to šta osiguravatelji o tome pričali. Jer, veoma jednostavno, ako svi žele prigrabiti što veći dio premije koju zakon propisuje kao obaveznu, onda to znači i da manja, odnosno novoformirana društva moraju brzo pridobiti nove klijente jer im, u suprotnom, prijeti propast.

Oslobođenje 28. 06. 2017.