Aktuelno
U posljednje vrijeme u ovdašnjoj javnosti ponovo je aktuelizirana tema o oporezivanju dividende. Mediji iz Republike Srpske su, naprimjer, prije par dana prenijeli stavove direktora Sektora za ekonomske i pravne poslove u Privrednoj komori FBiH koji je rekao kako postoji mogućnost, ako Vlada FBiH uvede oporezivanje dividendi, odnosno dijela dobiti dioničarskog društva koji se isplaćuje vlasnicima dionica i vlasnicima preduzeća, da dio preduzeća iz Federacije preseli u RS u kojem ne postoji oporezivanje dividende. Federalna novinska agencija je nešto prije toga, sredinom prošlog mjeseca, objavila informaciju kako nova zakonska rješenja predviđaju oporezivanje dividende i štednje u FBiH, a i na Sarajevskoj berzi (SASE) vrijednosnih papira su, kako prenose mediji, nedavno komentirali najavljene zakonske izmjene kojima se predviđa oporezivanje dividendi i prihoda od kapitalne dobiti, o kojima se trenutno vodi javna rasprava.

U osnovi, ova je tema do sada mnogo puta eksploatisana kod nas, pa se gotovo nema šta novo reći. Ako pogledamo malo unazad, vidjet ćemo da je do sada svaka federalna Vlada najmanje jednom razmatrala mogućnost oporezivanja dividende i prihoda od kapitalne dobiti. To je na izvjestan način i razumljivo. Vlade većeg entiteta su već godinama pritisnute hroničnom besparicom zbog preglomazne administracije i neznanja da se privreda i ekonomija pomjere s mrtve tačke, pa im na pamet nekako uvijek padnu ideje o podizanju kredita, odnosno zaduženju, te uvođenje novih opterećenja, poreza, akciza, taksi i brojnih drugih nameta.

Pri tome im je jedna od omiljenih tema oporezivanje dividende, no tu postoji jedan “sićušni problemčić”. Naime, naše je tržište kapitala u dugogodišnjoj krizi i stagnaciji, tako da čak ni inače poslovično krvoločni i nezasitni kreatori ovdašnje fiskalne politike tamo ni uz pomoć dosta mašte ne vide baš puno hajra. No, trn u oku su im velika i profitabilna javna preduzeća koja redovno isplaćuju dividendu - i to uglavnom Vladi FBiH - pa onda i ne čudi što se s vremena na vrijeme pojave ideje kako bi i to trebalo oporezovati.

Naravno, ono malo profitabilnih kompanija iz FBiH kada čuju pomenute ideje, odmah (s pravom) počnu prijetiti kako će preseliti sjedište firme u manji entitet gdje se dividenda odnedavno ne oporezuje (oporezivanje dividende u RS-u nije rezultiralo očekivanim plodovima, op. a.), što na kreatore našeg fiskalnog okvira djeluje otprilike kao ledeni tuš - odmah se sjete da imaju još dosta prostora da problem hronične besparice prebace preko novih dažbina na one kategorije ovdašnjeg društva koje nisu toliko “poreski osviještene” i koje zapravo i nisu toliko ratoborne kao vlasnici kompanija. Tada, kao po pravilu, ideja o oporezivanju dividende padne u zaborav sve do dolaska neke nove izvršne vlasti i novih kreatora fiskalne politike, kojima opet, kao po pravilu, na pamet dođe ideja o oporezivanju dividende. I tako ukrug.

Hajde sada da stvarno sagledamo šta se zaista može dobiti ako se uvede oporezivanje dividende i prihoda od kapitalne dobiti u FBiH. U osnovi, zaista se ne mogu očekivati nikakvi spektakularni rezultati od oporezivanja dividende, naprosto zbog činjenice da veoma mali broj dioničkih društava sa sjedištem u FBiH sada uopšte isplaćuje dividendu. Pa čak i kada bi se uvelo oporezivanje dividende, čovjek ne treba biti baš ekonomski stručnjak pa da shvati da bi one rijetke i malobrojne kompanije koje sada isplaćuju dividendu prestale to raditi te da bi brzo pronašle nekakav elegantan zakonski način da vlasnicima kapitala ipak isplate dobit a da pri tome zaobiđu odredbe oporezivanja dividende. To zaista nije teško zaključiti, dovoljno je, naprimjer, samo redovno s razumijevanjem čitati novine. Tako se, recimo, iz Oslobođenja moglo prije par mjeseci saznati da je “čak” 12 kompanija sa Banjalučke berze (BLSE) početkom ove godine isplatilo po osnovu dividende 84 miliona KM dobiti svojim dioničarima, pri čemu je taj iznos registriran kao enorman “porast isplate dividende u odnosu na period od prije tri godine”.

U manjem bh. entitetu, koji finansijski znatno lošije stoji od FBiH, oporezivanje dividende uvedeno je 2011. godine, pri čemu je stopa poreza iznosila 10 posto za sve isplate fizičkim licima, odnosno dioničarima. I šta se desilo? Ništa. Baš ništa. Čim je uveden novi namet, tamošnja su dionička društva, sasvim očekivano, smanjila ili u potpunosti prekinula isplatu dividende, ali su, paralelno s tim, što je za ovaj naš slučaj daleko interesantnije, računovodstveno znatno smanjila i prikazivanje ostvarene dobiti. Tako je budžet RS-a bio oštećen po dva osnova, pa s obzirom na to da u par narednih godina nije registriran nikakav značajniji priliv, taj je porez na kraju ukinut početkom 2016. godine. Čim je oporezivanje dividende ukinuto, nekoliko većih i profitabilnijih dioničkih društava sa BLSE je ponovo počelo isplaćivati dividendu. Tako su, recimo, početkom ove godine dioničari dobili 84 miliona KM ostvarene dobiti iz 2016, plus 11,2 miliona KM isplaćene dividende u dionicama. Da se ponovo uvede oporezivanje dividende - lako je za pretpostaviti - veoma mali broj od pomenutih 12 kompanija bi i dalje isplaćivao dobit svojim dioničarima.

No, to je jedna strana medalje. Druga je više vezana za sociologiju nego za ekonomiju. S te druge tačke zaista se mora postaviti i slijedeće pitanje: ako se u ovoj državi penzionerima oporezuju lijekovi i osnovne životne potrepštine, ako se đacima i studentima oporezuju knjige i udžbenici i tako dalje, zašto se onda i vlasnicima kapitala ne bi oporezovao prihod od ulaganja? Čisto sociološki gledano, oporezivanje dividende je u ovakvoj situaciji prilično normalno, iako nas ekonomija, i to ona praktična iz stvarnog života, uči da izvršna i zakonodavna vlast s tim novim nametom zapravo ne bi dobile apsolutno ništa.

I ova dva stava bi bilo prilično lako pomiriti da nema pojedinih velikih i profitabilnih javnih preduzeća u FBiH koja redovno svake godine svojim dioničarima (uglavnom Vladi FBiH) isplaćuju dividendu. Čim naši kreatori makroekonomske politike primijete te pare, njima na pamet padne ideja da i to mogu oporezovati pa nabrzinu sklepaju kakvo prigodno zakonsko rješenje o novim zakonima ili pak o izmjenama i dopunama postojećih zakona kako bi se hitno tom novcu stalo ukraj, odnosno kako bi i “vrijedni pregaoci” federalne javne uprave šta hajrovali od njega. No, čim se privatni vlasnici kapitala malo pobune i zaprijete preseljenjem firmi ili ukidanjem isplate dividende, ova se ofucana ideja opet stavi ad acta i prekrije je veo zaborava. Jednom će ona na kraju ipak biti i implementirana (možda upravo sada), a potom slijedi déjà-vu (franc. već viđeno)... moći ćemo uživo u FBiH gledati ono što se na tržištu kapitala RS-a dešavalo od 2011. do 2016. godine.

Oslobođenje 13. 12. 2017.

Izdvojeno iz sadržaja

Osnovni pokazatelji poslovanja komercijalnih banaka u FBiH

Komercijalne banke u FBiH rangirane prema aktivi, kreditima, depozitima i finansijskom rezultatu ... link

Racio analiza poslovanja bankarskog sektora u Federaciji BiH

Tabelarni pregled najznačajnijih koeficijenata za ocjenu profitabilnosti, produktivnosti i efikasnosti ... link

Konsolidovani bilans stanja bankarskog sektora u FBiH

Ukupan iznos poslovne aktive bankarskog sektora te procentualna kretanja iznosa ukupnih kredita i ... link