Aktuelno
Kakva će 2018. godina, a i one koje dolaze nakon nje, biti u ekonomskom smislu za BiH i njene građane? U ovdašnjoj javnosti, uprkos lijepim pričama i obećanjima političara, ne vlada baš preveliki optimizam. Naprotiv. No, šta o tome kažu ekonomisti i struka? A šta zdrava logika? Pogledajmo, dakle, kakve su kratkoročne perspektive ekonomskog rasta i razvoja BiH, promatrano kroz vizuru brojki i ekonomije. U jesen prošle godine Direkcija za ekonomsko planiranje (skraćeno DEP) BiH objavila je izvještaj u kojem se pokušavaju dati odgovori na ta pitanja. Izvještaj se zove “Outlook - Perspektive 2018. do 2020. godine” i u njemu se navodi da ga je DEP napravio na osnovu analiza kretanja ekonomskih trendova BiH, uzimajući u obzir međunarodne faktore koji utiču na ekonomski razvoj naše zemlje. Dodaje se, također, da je ovaj analitički dokument napravljen za potrebe rada Vijeća ministara BiH te da su u njemu korišteni isključivo zvanični podaci statističkih sistema i agencija u BiH.

Krenimo redom. DEP tvrdi da se ekonomski rast BiH iz 2016. nastavio u 2017. godini (rast BDP-a u prvom kvartalu 2,8 posto, a u drugom 2,7) te da je glavni nosilac rasta bio snažan rast izvoza od preko 10 posto. Ono što nije dobro je rast obaveza servisiranja vanjskog duga od 36 posto, što je ugrozilo rast javnih investicija i rast potrošnje. No, uprkos tome, DEP i u drugom polugodištu 2017. očekuje rast, što bi trebalo rezultirati rastom od 3,4 posto do kraja prošle godine. Isti procenat od 3,4 DEP projicira i na rast BDP-a tokom 2018. godine, pri čemu se očekuje da bi stopa rasta tokom 2019. trebala iznositi 3,8 posto, a tokom 2020. čak 3,9 posto. To je, naravno, lijepo, no pravo je pitanje da li je to za ovakvu slabašnu ekonomiju i ovako veliki broj nezaposlenih dovoljno - čak i pod uslovom da se taj rast zaista i ostvari. U segmentu industrijske proizvodnje DEP očekuje, pozivajući se na procjene Agencije za statistiku BiH: 4,8 posto rasta u 2017, odnosno 5,2 posto, 5,4 posto te 5,8 posto u godinama koje dolaze. Nažalost, taj rast je direktno vezan za “nastavak pozitivnih ekonomskih prilika u vanjskom okruženju”, što je ujedno jedna od najslabijih tačaka ovdašnje industrije. U bh. industriji je, naime, sve vezano za poslovanje firmi u okruženju, pa ako njima bude dobro išlo - ići će i nama. Bh. industrija gotovo uopće ne zavisi od domaćeg tržišta, domaće potrošnje, dakle od nas samih, jer smo mi naše tržište otvorili i u potpunosti ga prepustili firmama iz okruženja.

No, takav rast morao bi se i trebao odraziti na tržište rada pa stoga DEP očekuje tokom 2018. rast zaposlenosti od 2,5 posto, uz nominalni rast prosječne plate od 2,3 posto. Pri tome DEP konstatira da je lani došlo i do smanjenja nezaposlenosti, koja “u posmatranom polugodištu iznosi 40,3 posto”, što BiH i dalje čini neslavnim rekorderom u regiji, Evropi i svijetu. Što, naravno, DEP ne pominje. U pomenutom kratkoročnom periodu DEP procjenjuje da će se stopa rasta zaposlenosti u BiH kretati između 2,5 do 2,7 posto, a da će nezaposlenost padati - prvo na 37,4 pa zatim na 36,2 posto tokom 2020. godine. Eto nam, dakle, ohrabrujućeg pokazatelja. Stopa nezaposlenosti će sa 40,3 u naredne tri godine pasti na 36,2 posto! Poređenja radi dodajmo da se na tržištu EU - od koje toliko zavisimo - očekuje u istom periodu stopa rasta od 0,9 te pad nezaposlenosti na 7,7 posto.

Cijene? U izvještaju DEP-a se navodi da je u prvom polugodištu 2017, nakon višegodišnjeg smanjenja ukupnog nivoa cijena u BiH (?!?), u našoj zemlji registrovana inflacija od 1,1 posto, čemu je u principu najviše kumovao rast cijena sirove nafte na svjetskom tržištu od 32 posto te rast cijena alkoholnih pića i duhana od 4,5 posto 2017. u odnosu na prethodnu godinu. Stoga u DEP-u smatraju da je realno očekivati u BiH stopu inflacije od 1,2 posto tokom 2018. godine, ali da to najviše u principu zavisi od kretanja cijena sirove nafte na svjetskom tržištu. Dalje se zaključuje da bi svako odstupanje od predviđenih cijena sirove nafte, hrane, komunalija, akciza i slično imalo veliki uticaj na ukupni nivo cijena u BiH, što je, kako kažu, i osnovni rizik za ove projekcije. Dobro, to je zaista tako, ali se u našem slučaju ključna stvar u vezi sa cijenama nafte (i duhana, ako hoćete) već dogodila, pri čemu se to uopće ne pominje u DEP-ovom dokumentu. Naravno, riječ je o akcizama, koje će za naše prilike znatno podići nivo svih cijena svih proizvoda u BiH..., ali o tome niko sada i ne govori.

U dokumentu se dalje predviđa u narednom periodu stopa rasta kredita između 5,5 i 6 posto godišnje, a iste stope bi mogle ostati i do 2020. Nažalost, DEP ne projicira kretanje kamatnih stopa, što je podjednako važno za sve zajmoprimce kao i stope rasta kreditne mase, s tim da DEP očekuje stope rasta štednih depozita na nivou od otprilike 8 do 9 posto godišnje. U segmentu vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom, DEP očekuje rast i izvoza i uvoza robe. Tako se za ovu godinu projicira rast izvoza iz BiH 7,1 te rast uvoza od 4,8 posto. U narednim godinama se očekuje smanjenje rasta izvoza iz BiH i blago smanjenje uvoza, što bi, prema DEP-u, trebalo rezultirati povećanjem vanjskotrgovinskog deficita od 1,2 posto u 2019. i 3,6 posto na kraju 2020. godine, što, naravno, nije dobro. Pretpostavka je da bi se direktna strana ulaganja u BiH, nakon pada u 2016. godini, od 2017. do 2020. trebala kretati po stopama od 1,7, zatim 1,9, 2,1 pa sve do 2,3 posto BDP-a u 2020. Najviše stranih ulaganja se očekuje i najavljuje u elektroenergetskom sektoru (solarna elektrana Bančić, vjetroelektrane Gradina, Kupres 1 i Dusina, termoelektrana Ugljevik 3, hidroelektrane Ulog i Mrsovo itd.), što, zapravo, veoma ilustrativno oslikava tezu da je BiH u narednom periodu predviđena uloga proizvodnog centra regije za električnu energiju. Pri tome se, naravno, sve tehnologije proizvodnje (i one čiste, ali i one prljave) smještaju u BiH, a jeftina i čista električna energija žicom vodi ka Zapadu. Koliko je to dobro, poštovani čitatelji, osjetit ćemo svi zajedno na našim plućima u narednom periodu.

Dakle, sudeći prema DEP-u te vrijednim i predanim pregaocima i neimarima sa svih nivoa vlasti u BiH, u naredne tri godine očekuje nas lagan, ali konstantan rast svih ekonomskih parametara i općenito, kako se to kaže, boljitak. Lijepo, nema šta. Jedini sićušni, ali itekako važan problem u tim procjenama i perspektivama je slijedeće: prema istim izvorima i u posljednje tri godine imali smo rast svih ekonomskim parametara u BiH - i to po daleko većim stopama - pa se i dalje uporno šuti i na državnom i na nižim nivoima vlasti o broju mladih (ali i starijih) ljudi koju svoju budućnost vide svugdje drugdje izuzev u BiH. A istorija nas uči da su upravo oni, a ne brojke, najbolji ekonomski prognozeri.

Oslobođenje 03. 01. 2018.