Aktuelno
Posljednjih dana ovdašnji mediji dosta izvještavaju o “Strateškom planu ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine”. Riječ je o dokumentu u kojem je ispisana dugoročna strategija razvoja poljoprivrede u BiH, u čijoj su izradi, osim Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, učestvovali i entitetska ministarstva poljoprivrede i Brčko distrikta.

Mediji su tim povodom prenijeli i brojne izjave bh. dužnosnika, a sve su išle isključivo u smjeru da će BiH prilikom implementacije ove strategije dobiti iz IPA II fonda “čak 90 miliona eura u naredne tri godine”. Zbog toga nije neobično što su naslovi i zaključci tih informacija bili u stilu - evropski fondovi spas bh. poljoprivrede.

Međutim, upućeniji znaju da od cijele te strategije u osnovi za bh. poljoprivredne proizvođače i nema previše dobrih vijesti. Prvo, 30 miliona eura po jednoj godini je za ovakve strategije jako malo novca. No, to zapravo i nije najvažnije pitanje. Daleko je važnije gdje će se taj novac utrošiti. Ako je suditi prema izjavama dužnosnika, onda mjesta za optimizam kod poljoprivrednih proizvođača nema.

Bh. poljoprivreda je zaista u teškom stanju. I to je proizvod dugogodišnje nebrige nadležnih o ovoj veoma značajnoj privrednoj grani. Osim toga, bh. poljoprivredu su doslovno dotukle razne prethodne strategije i brojni zakoni koji su naše proizvođače doveli u nezavidan položaj i to prevashodno potpunim otvaranjem tržišta, prekomjernim uvozom, kao i nikakvim ili veoma malim državnim ili entitetskim podsticajima. Koliko je to velik problem, možda najbolje oslikava izjava jednog entitetskog ministra koji je rekao da je potpisivanjem trgovinskih sporazuma sa Evropskom unijom, zemljama CEFTA, Rusijom i Turskom, BiH gotovo u cijelosti otvorila svoje tržište. S obzirom na to da su u svim pomenutim zemljama ulaganja u poljoprivredu čak deset puta veća nego kod nas, kaže on, rast konkurencije su osjetili svi poljoprivredni proizvođači, što je poljoprivrednike stavilo u vrlo težak položaj koji, uz pomoć strategije, nastojimo poboljšati.

A koje to mjere predviđa strategija? To su prevashodno ulaganja u moderne štalske objekte, skladišta, mehanizaciju i sisteme navodnjavanja. Podršku iz evropskih fondova, prema strategiji, dobit će i javne usluge, poput laboratorija i inspekcijskih službi, školovanje i usavršavanje poljoprivrednih proizvođača, kao i razvoj savjetodavnih službi. Planirano je i jačanje organizovanja i međusobnog povezivanja poljoprivrednih proizvođača, kupaca i prerađivača (iako na tome već godinama bez nekog većeg uspjeha rade brojni projekti raznih međunarodnih organizacija, op. a), te uvođenje certificiranih međunarodnih standarda kvalitete, pa i jačanje marketinških vještina da bi se povećao interes za bh. proizvode i njihovu prepoznatljivost u svijetu. Bitan dio planiranih investicija odnosi se na poboljšanje kvaliteta života u ruralnim područjima, šta god to značilo. I da ne nabrajamo dalje, jer je i laicima jasno da oni ključni igrači u ovom slučaju - dakle, poljoprivredni proizvođači neće vidjeti neke velike koristi.

Nadležni pominju s ponosom i projekte Svjetske banke i Međunarodnog fonda za razvoj poljoprivrede IFAD kroz koje će se već ove godine uložiti u povećanje konkurentnosti bh. poljoprivrede oko 35 miliona KM, ali sudeći prema dosadašnjim iskustvima, i u ovom slučaju treba biti jako skeptičan. Predviđena je također i obuka bh. poljoprivrednika kako bi oni znali aplicirati na ponuđene projekte kod evropskih fondova. Lako je zamisliti nekog našeg stočara kojeg brutalno uguši nekontrolisani uvoz kako se muči s učenjem popunjavanja bezbroj papira za evropsku birokratiju.

Poljoprivreda je u svakoj ekonomiji izuzetno važna, pa čak i u ovom 21. stoljeću krcatom naprednim tehnologijama, informatikom, robotikom, istraživanjem svemira i tako dalje. I poljoprivreda će uvijek biti važna. Zašto? Pa naprosto zbog činjenice da je to osnova prehrane stanovništva svake zemlje. Neki ljudi mogu bez interneta, mobitela i informacionih tehnologija, a neki ne, ali niko od ljudi, bez obzira na to gdje se nalazili, ne može dugo bez hrane. Zbog toga je poljoprivreda važna. Ekonomisti su to davno shvatili pa poljoprivredi uvijek daju počasno mjesto.

Uostalom, ako pogledate sve današnje visokorazvijene zemlje, poput, recimo, SAD-a, Njemačke, Francuske, Britanije i tako dalje, veoma ćete brzo otkriti da je poljoprivreda u svim tim zemljama izuzetno razvijena te da se sve države itekako brinu o njoj raznim podsticajima, zaštitnim mjerama, povlaštenim i prioritetnim položajima i tako dalje. Američki ekonomista John Kenneth Galbraith također stavlja poljoprivredu na svojevrsni pijedestal, ističući kako je francuska ekonomija jedna od najotpornijih na svijetu. U slučaju bilo kakvih poremećaja u svijetu, francuska će ekonomija sigurno preživjeti, kaže on, naprosto zbog činjenice da je francuska poljoprivreda, šta god da se desi, u stanju prehraniti cjelokupno stanovništvo.

A kakva je situacija kod nas? Bh. poljoprivredni proizvođači su ukidanjem uvoznih carina, kvota i kontingenata prepušteni na milost i nemilost svjetskom tržištu i ogromnoj konkurenciji. Naravno, ta konkurencija iz vana ima svu moguću podršku iz svoje države te je samim tim daleko konkurentnija od bh. proizvođača. Vladimir Usorac, poljoprivredni proizvođač i predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara RS-a, svojevremeno je to lijepo objasnio. Za svinjsko meso u Austriji njihov farmer dobije jedan euro subvencije na proizvodnju i jedan euro subvencije za izvoz - dakle, ukupno dva eura podsticaja, kaže on. A cijena svinjetine u BiH je dva eura. Naši proizvođači jednostavno u takvoj situaciji ne mogu biti konkurentni, no, evo, sada će dobiti pomoć preko strategije u vidu uvođenja certificiranih međunarodnih standarda kvalitete, jačanja marketinških vještina i edukacije za apliciranje kod evropskih fondova. Hoće li im to pomoći? Pa naravno da neće.

Hoće li bh. poljoprivrednim proizvođačima pomoći projekti Svjetske banke? Neće. I ti projekti, kakvi god da budu, bit će sigurno destimulativni za domaće proizvođače i ići će na ruku uvoznicima. Sjetimo se da su, recimo, u Vladi FBiH prije desetak-petnaest godina planirali velike subvencije za poljoprivredne proizvođače - a riječ je o 29 raznih subvencija u stočarstvu, ratarstvu, voćarstvu i vinogradarstvu te poticaji za subvencioniranje kamate u poljoprivredi, fonda za razvoj poljoprivrede, sredstva za zaštitu biljaka i tako dalje. I šta je bilo s tim subvencijama? One su brutalno zaustavljene nakon intervencije predstavnika Svjetske banke i MMF-a! I mi sada, kao, očekujemo da će te iste institucije pomoći bh. poljoprivrednicima. Hoće, ali upravo onako kako je to i navedeno u strategiji - kroz razne oblike inspekcijskih i savjetodavnih službi, povezivanja proizvođača i tako dalje... dakle, ništa konkretno.

Strateški plan ruralnog razvoja BiH je, nažalost, sav zasnovan na pomoći iz raznih inostranih fondova. Osim toga, on neodoljivo podsjeća i na brojne dosadašnje pokušaje da se poboljšanim infrastrukturnim okruženjem podstakne proizvodnja. A to otprilike izgleda kao da dijete u osnovnoj školi pokušate natjerati da bolje uči tako što ćete mu poboljšati radno okruženje, uljepšati sobu, nabaviti najnovije knjige, moderne televizore, računare, videoigrice i mobitele... bez ulaska u srž problema i bez adekvatnih pravih mjera. A to tako neće funkcionisati. Bar smo mi u BiH to trebali do sada naučiti.

Oslobođenje 18. 01. 2018.

Izdvojeno iz sadržaja

Osnovni pokazatelji poslovanja komercijalnih banaka u FBiH

Komercijalne banke u FBiH rangirane prema aktivi, kreditima, depozitima i finansijskom rezultatu ... link

Racio analiza poslovanja bankarskog sektora u Federaciji BiH

Tabelarni pregled najznačajnijih koeficijenata za ocjenu profitabilnosti, produktivnosti i efikasnosti ... link

Konsolidovani bilans stanja bankarskog sektora u FBiH

Ukupan iznos poslovne aktive bankarskog sektora te procentualna kretanja iznosa ukupnih kredita i ... link