Aktuelno
Posljednjih dana mediji u regiji sve više izvještavaju o skorom mogućem rastu euribora, referentne bankarske kamatne stope u Eurozoni, koji bi, prema tim izvještajima, navodno uskoro mogao porasti za 1,75 procenata. Tim su povodom, recimo, mediji u Sloveniji objavili da su banke u deželi već počele da zaoštravaju uslove za odobravanje stambenih i potrošačkih kredita, očekujući skori rast euribora. Slično je i sa bankama u ostalim državama u regiji.

S obzirom na to da se svi ti bankarski trendovi kao po principu spojenih posuda automatski prelijevaju iz regije na tržište Bosne i Hercegovine - ali i na činjenicu da mi praktično niti nemamo suverene monetarne politike s obzirom na fiksnu vezu konvertibilne marke i eura - i u našoj se zemlji mogu očekivati određena pomjeranja ukoliko euribor počne da raste. Sada je pravo vrijeme da vidimo šta taj porast može da znači za ovdašnje banke i naravno njihove klijente.

No, prvo se prisjetimo šta je to uopće euribor. Euribor je referentna kamatna stopa koja se utvrđuje na evropskom međubankarskom tržištu, a određuje je European Money Markets Institute. Euribor je akronim od engleskih riječi Euro Interbank Offered Rate, a trenutna mu je vrijednost, prema podacima UniCredit banke u BiH, -0,191 za Federaciju BiH, odnosno -0,102 za RS (vrijednost dvanaestomjesečnog euribora za kredite sa promjenjivom kamatnom stopom). Te vrijednosti odgovaraju vrijednostima European Money Markets Institute koji za dvanaestomjesečnu vrijednost euribora na dan 2. februar ove godine iznosi -0,191 posto.

Dakle, obratimo pažnju da je euribor negativan. To je posljedica globalne finansijske krize u SAD-u iz 2007. koja je uzdrmala cijeli svijet, pa samim tim i EU. Da bi se prevazišla kriza i ubrzala ekonomija u Eurozoni, euribor je snižen, kao i sve druge referentne kamatne stope. No, za nas je u BiH važnije slijedeće. Prije pada vrijednosti euribora ovdašnje su banke manje-više sve kredite vezivale za ovu kamatnu stopu, ugovarajući s ovdašnjim klijentima takozvane varijabilne (promjenljive) kamate čija je vrijednost vezana za euribor.

Sve dok je euribor rastao, banke u BiH su se držale njegovih vrijednosti. No, kada je euribor počeo naglo da pada, čelnici ovdašnjih banaka su gotovo jednoglasno proglasili euribor nevažećim, jer, kako su rekli, banke iz BiH ne mogu pristupiti sredstvima iz EU po toj cijeni. U osnovi, i bili su u pravu, jer banke iz BiH nikada nisu mogle pristupiti bilo kakvim sredstvima iz EU po cijenama od, recimo, +0,25 posto ili niže. Međutim...

Čim se počelo u EU i regiji špekulisati sa rastom vrijednosti euribora, ovdašnji su se bankari naravno odmah sjetili euribora. Tako su, naprimjer, iz jedne ovdašnje banke prokomentarisali mogućnost povećanja euribora riječima: “U slučaju rasta euribora, imali bismo veće kamatne stope.” Dodali su da se važnost euribora ogleda i u tome što ove stope predstavljaju osnovu pri određivanju kamatnih stopa svih drugih finansijskih proizvoda, pri čemu bi, naravno, promjene u euribor stopama imale snažan utjecaj i na naše tržište. Tačno, zar ne? Jeste, ali samo kada bi promjene u euribor stopama imale snažan uticaj na naše tržište i kada padaju. Ovako ispada da vrijednost euribora ima snažan uticaj na naše tržište samo kada raste, što, ako ćemo iskreno, nije ni moralno niti poslovno niti se može ekonomski ili pravno opravdati.

Jer, obligacioni odnos banke i klijenta mora da važi u oba slučaja - i kada referentna stopa raste, ali i kada pada. Tvrdnje “mi ne možemo pristupiti tim sredstvima po tim cijenama” jednostavno ne piju vode pred pravosudnim institucijama, jer obligacioni odnos je obligacioni odnos u oba smjera... i za banke i za klijente i kada referentna stopa raste, ali i kada ona pada. U obligacionim odnosima, odnosno u ugovorima, nigdje se ne pominje pristup bilo kakvim sredstvima po bilo kojim cijenama, nego samo vrijednost referentne kamatne stope, zar ne? A to što ta vrijednost odgovara ovdašnjim bankarima samo kada je ispred nje znak plus, ali ne i minus, sasvim je drugi par rukava.

Dakle, većina kredita u BiH i danas je na neki način vezana za međunarodne kamatne stope, jer mi s obzirom na Zakon o valutnom odboru naprosto nemamo suverenu monetarnu politiku koju bi provodila Centralna banka BiH. Znači, većina kredita u BiH i danas je sa takozvanom valutnom klauzulom (identično kao krediti u švajcarskim francima, samo što je ovog puta riječ o euriboru), sa varijabilnom ili promjenljivom kamatnom stopom koja vodi do tvrdnji tipa “euribor plus nešto” je cijena kredita za bh. građane i kompanije. Oni su do sada, istini za volju, bili na izvjestan način u dosta dobrom položaju jer je euribor mirovao i bio ekstremno nizak. No, šta ako sada počne da raste? Bankari kažu da bismo automatski imali i veće kamatne stope, jer, znate već, promjene u euribor stopama imale bi snažan utjecaj i na naše tržište (ali samo kada rastu, op. a.).

A koliko je takvih “euribor plus nešto” kredita kod nas? Iz Centralne banke BiH nemaju baš optimistične vijesti. Kažu da trenutno ne znaju “koliko ugovora u zemlji ima ovakve klauzule”, dodajući da će banke svakako povisiti kamatne stope u zemlji ako rastu referentne kamatne stope u Eurozoni pa, posljedično, i euribor. No, nažalost, također ne znaju ni koliko bi to povećanje moglo da iznosi, što je zapravo poražavajuće za sve nas i što ukazuje na činjenicu da smo svi mi u BiH prepušteni na milost i nemilost dešavanjima u bankarskom sektoru u EU. Međutim, mediji u Sloveniji su izračunali da bi klijenti koji su, recimo, uzeli 120.000 eura kredita na 20 godina te koji trenutno imaju mjesečnu ratu od 600 eura, ukoliko dođe do rasta kamatnih stopa, ubuduće imali mjesečni anuitet uvećan za dodatnih 100 eura.

Ovo, naravno, uopšte nisu dobre vijesti za građane i kompanije u BiH. No, to je direktna posljedica dugogodišnjeg nemara, nebrige i ako hoćete čak i neznanja u ovdašnjim vladajućim strukturama, u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti u BiH u posljednjih dvadesetak i više godina. Svi su oni godinama unazad prepustili monetarnu politiku BiH u ruke raznih međunarodnih faktora, pri čemu će cehove na kraju, kako to obično biva, plaćati ovdašnji građani i ovdašnje kompanije.

Oslobođenje 07. 02. 2018.

Izdvojeno iz sadržaja

Osnovni pokazatelji poslovanja komercijalnih banaka u FBiH

Komercijalne banke u FBiH rangirane prema aktivi, kreditima, depozitima i finansijskom rezultatu ... link

Racio analiza poslovanja bankarskog sektora u Federaciji BiH

Tabelarni pregled najznačajnijih koeficijenata za ocjenu profitabilnosti, produktivnosti i efikasnosti ... link

Konsolidovani bilans stanja bankarskog sektora u FBiH

Ukupan iznos poslovne aktive bankarskog sektora te procentualna kretanja iznosa ukupnih kredita i ... link