Aktuelno
U decembru prošle godine cijeli je svijet ludovao za kripto-valutama i bitcoinom. Ludilo je, naravno, globalno pokrenuto iz “uglednih” zapadnih medija koji su tih dana bili prepuni tekstova u stilu “da ste prije sedam godina uložili 100 dolara u bitcoin, danas biste imali 83 miliona”. Tada smo u Oslobođenju pisali kako je ulaganje u kripto-valute veoma rizično, nerazumno i na izvjestan način ravno finansijskom samoubistvu. Da smo bili u pravu, svjedoče i dešavanja samo nekoliko mjeseci nakon decembarske pomame za kripto-valutama.

Danas su svi globalni mediji prepuni tekstova u stilu “bitcoin u jednom danu izgubio trećinu vrijednosti” ili “kraj ludila za kripto-valutama, stručnjaci predviđaju potpunu propast”.

Sve pomenuto sa bitcoinom i kripto-valutama bila je zapravo klasična Ponzijeva šema, pri čemu su pojedini “ugledni” zapadni mediji odigrali u cijeloj priči ključnu ulogu - navukli su, naime, lakovjerne ulagače širom svijeta na kupovinu kripto-valuta da bi osnivači ove Ponzijeve šeme mogli u nekoliko dana zaraditi bogatstvo. Paralelno sa decembarskim ludilom za bitcoinom, mediji su doduše prenosili i vijesti da su pojedini osnovači bitcoina počeli sa rasprodajom svojih uloga, no to tada niko nije primjećivao.

Bukvalno istog dana kada su bh. mediji prenijeli tekstove iz zapadnih medija “da ste prije sedam godina uložili 100 dolara u bitcoin, danas biste imali 83 miliona”, pojedine novinske agencije objavile su i da je “suosnivač internet-stranice bitcoin.com Emil Oldenburg otkrio kako je upravo prodao sve svoje bitcoine”. Čak su prenijeli i njegovu izjavu da je investicija u bitcoin u tom trenutku najriskantnija investicija koju možete imati.

No, u sveopćem ludilu izazvanom pohlepom, malo je ko primjećivao ove i ovakve vijesti. Naivni su već tada sebe zamišljali u sopstvenim kućama na Bahamima, odmoru na Havajima, dok su IT stručnjaci pjenili i hvalili blockchain tehnologiju na kojoj je zasnovan bitcoin kao najsigurniju moguću stvar na svijetu koja je praktično neprobojna. Da cijela stvar bude još tragikomičnija, dok su IT stručnjaci hvalili blockchain tehnologiju kao neprobojnu - da bi je unovčili, naravno - mediji su u isto vrijeme prenosili i tekstove da je “u hakerskim napadima ukradeno 400 miliona dolara kripto-valute”.

Kada se sve ovo ima na umu, nemoguće je da se ne postavi pitanje kako su ljudi širom svijeta toliko naivni i kako stalno iznova upadaju u zamke klasične Ponzijeve šeme.

Hajde prvo da vidimo šta je Ponzijeva šema. Ona je dobila ime po talijanskom prevarantu Charlesu Ponziju koji je početkom dvadesetih godina opuhao novčanike lakovjernih Amerikanaca. No, iako je šema dobila ime po njemu, ovu finansijsku prevaru opisao je još 1857. književnik Charles Dickens u svojoj knjizi Little Dorrit.

Riječ je o slijedećem: “poduzetnik” objavljuje da radi na veoma profitabilnom projektu koji garantira visoke prihode i visoku dobit, ali mu je, eto, za početak potrebna pozajmica, to jeste gotovina. “Investitor” A daje “poduzetniku” zajam od, naprimjer, 1.000 eura sa rokom vraćanja od 90 dana i kamatom od 100 eura, koja se isplaćuje devedesetog dana. Za vrijeme tih 90 dana “poduzetnik” nalazi nove “investitore” B i C, obećavajući im isto. Na kraju roka od 90 dana on “investitoru” A nudi da mu vrati 1.000 eura i kamatu od 100 eura, a novac za tu namjenu zaista i posjeduje jer je dobio sredstva od “investitora” B i C. No, tu već proradi pohlepa pa i “investitor” A ne podiže uloženo plus kamatu, očekujući da će u narednom periodu dobiti još i više i cijela stvar, s novim investitorima, ide unedogled.

Na kraju, nekoliko prvih “poduzetnika” i “investitora” doslovno uzmu novac ostalih i na taj način “zarade”, dok svi ostali ostanu kratkih rukava.

Na toj osnovi, koja je dakle postavljena još 1857., počivao je i bitcoin, samo što je uljepšan i ukrašen digitalnim tehnologijama, računarima, blockchain tehnologijama, IT stručnjacima, pametnim telefonima, naprednim softverom i sličnim. No, osnovni princip se ne razlikuje previše od onoga što je Dickens davno opisao u svojoj knjizi, Charles Ponzi započeo, a američki berzanski “investitor” Bernard L. Madoff gotovo do savršenstva razradio.

A sve je zapravo suštinski bazirano samo na dvije stvari - na pohlepi i beskrajnoj ljudskoj gluposti. Uzalud je izgleda Andre Kostolany u svojoj knjizi Izazovi berze pisao da treba prodavati u trenutku kada svi počnu pričati da treba kupovati.

Narodna poslovica kaže da je lako biti general nakon bitke. No, mi smo na vrijeme, dakle i prije bitke, u Oslobođenju upozoravali na rizičnost kripto-valuta. Ponovit ćemo stoga samo osnovno, ukratko. Bitcoin je kripto-valuta. Šta je kripto-valuta? Digitalna valuta zasnovana na kriptografiji. Ko izdaje bitcoin? Niko. Ko je osnovao bitcoin? Ne zna se, nagađa se da je to bio izvjesni gospodin Satoshi Nakamoto. A ko je to? Niko nema pojma. Niko ga nikada nije vidio.

A zapravo, jedino ispravno pitanje je trebalo biti kako uopšte nešto može biti novac - uključujući i bitcoin - a da iza njega nema nikakve realne protuvrijednosti i čiji je osnivač nepoznat. Kako neko u 21. vijeku, pored interneta i IT tehnologija, može napraviti novac a da se ne zna ko je on?

Ako si ova pitanja niste postavili u decembru prošle godine kada je krenula ludnica sa kripto-valutama, onda ste, nažalost, na dobrom putu da vas neko za dvije-tri godine opet “nasadi i opuše” na osnovu klasične Ponzijeve šeme. Balašević to lijepo kaže: Princip je isti, sve su ostalo nijanse..

Dani 30. 03. 2018.

Izdvojeno iz sadržaja

Osnovni pokazatelji poslovanja komercijalnih banaka u FBiH

Komercijalne banke u FBiH rangirane prema aktivi, kreditima, depozitima i finansijskom rezultatu ... link

Racio analiza poslovanja bankarskog sektora u Federaciji BiH

Tabelarni pregled najznačajnijih koeficijenata za ocjenu profitabilnosti, produktivnosti i efikasnosti ... link

Konsolidovani bilans stanja bankarskog sektora u FBiH

Ukupan iznos poslovne aktive bankarskog sektora te procentualna kretanja iznosa ukupnih kredita i ... link