Aktuelno
Banke u Bosni i Hercegovini su, s dolaskom proljeća, izgleda krenule u rat s kamatnim stopama. Ako biste ovih dana pročitali vijest da neka banka nudi stambeni hipotekarski kredit sa 2,99 posto kamate, vjerovatno biste pomislili da je riječ o banci iz Njemačke, Švajcarske ili Švedske. Ne, nije tako. Danas u BiH imate nekoliko banaka koje u svojoj ponudi već imaju stambene hipotekarske kredite sa 2,99 posto, a to je cijena kapitala koja nam jasno sugeriše da krediti nikada nisu bili jeftiniji u našoj zemlji. Jedna banka u svom reklamnom spotu za zamjenske kredite sa kamatom nešto većom od dva posto klijentima poručuje da je to kredit i kamata kojima nije “potrebna reklama”.

Banke u BiH su krenule s ovim i ovakvim kamatnim stopama s dolaskom proljeća, ali i zvanični statistički pokazatelji ukazuju da se na tržištu nešto dešava. Tako se, naprimjer, iz podataka Centralne banke BiH može jasno uočiti taj trend pada kamatnih stopa. Recimo, prosječna kamatna stopa na stambene kredite na kraju 2016. iznosila je oko pet posto, a u januaru ove godine 3,6 posto. I to je prosječna kamatna stopa koja je statistički zbirno uvećana zbog skupljih kredita u manjim bankama, pri čemu se još odnosi i na period koji je prethodio proljetnoj akciji kredita i kamata kojima nije potrebna reklama.

Stambeni krediti sa valutnom klauzulom, prema podacima Centralne banke BiH, koštali su na kraju 2012. oko osam posto godišnje, a do danas se cijena prepolovila na četiri posto. Nažalost, pri svemu tome ima i kredita čija kamata ide uzlaznom putanjom. Pomenimo tako, recimo, revolving kredite i kreditne kartice, čija je kamata na kraju 2012. godine iznosila 13,8 posto, a danas 14,6 posto. No, suštinski, to ne mijenja puno u konstataciji da se trenutno među bankama vodi pravi rat kamatnim stopama i to uglavnom sa kamatama za zamjenske ili stambene hipotekarske kredite.

Padaju i kamate na kredite nefinansijskim preduzećima, dakle kamate na kredite privredi. Tako je, naprimjer, kamata na kredite do 0,25 miliona eura za preduzeća sa rokom otplate od jedne do pet godina na kraju 2016. iznosila 5,4, a danas 4,8 posto. Kod većih iznosa kredita veći je i pad kamata. Krediti do milion eura koštali su krajem 2016. 5,1 posto, a danas 3,8 posto.

Naravno, pad kamatnih stopa za preduzeća nije tako izražen kao u slučaju kredita stanovništvu, ali je, ipak, s druge strane činjenica i da kamatne stope na kredite privredi padaju. I ono što je zapravo najfascinantnije u svemu tome - komercijalne banke u BiH posljednjih godina ostvaruju rekordne poslovne rezultate, a profiti banaka su iz godine u godinu sve veći i veći.

Ukupna aktiva bankarskog sektora BiH u zadnjih sedam godina uvećala se za sedam milijardi KM, na 28,2 milijarde KM u februaru 2018. Ukupan iznos kredita stanovništvu uvećan je u istom periodu za dvije milijarde KM. I tako dalje, da ne nabrajamo više. No, slika o strukturi kredita stanovništvu u BiH nije toliko lijepa kao što se čini na prvi pogled. Enormno rastu potrošački nenamjenski krediti, kao i krediti po kartičnom poslovanju, dok se pad iznosa kredita registruje kod kredita za poduzetništvo, a primjetna je i značajnija dugogodišnja stagnacija kod kredita za kupovinu automobila.

Ono što posebno raduje u svemu ovome je slijedeće. Pad učešća nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima u BiH je itekako evidentan, a to je jedan od ključnih indikatora kvaliteta kredita. S druge strane, izuzetno je važan i izvor kredita. Banke u BiH se posljednjih godina sve više okreću depozitima stanovništva i privrede kao ključnom izvoru finansiranja, čiji je udio povećan na gotovo 80 posto.

Sve je manje i manje kredita čiji su izvori finansijske institucije u inostranstvu, što je u posljednjim godinama bio ključni razlog “odokativnog” određivanja kamatnih stopa posredstvom famoznog koeficijenta političke stabilnosti zemlje. Ako banke iz inostranstva odrede taj politički koeficijent recimo na tri posto, te na to dodaju još dva posto svojih marži i provizija, osiguranja i ko zna čega sve ne, onda se kod nas nisu ni mogli očekivati jeftiniji krediti od sedam posto. Pet posto za inostrane banke fiksno, plus dva posto troškova lokalne banke. Ova je činjenica - to jeste okretanje lokalnih banaka ka domaćim izvorima finansiranja - izuzetno važna kada se razmatra trend pada kamata na kredite kod nas.

Međutim, ima u svemu tome još i podosta ružnih stvari. Naprimjer, više od polovine kredita u BiH su krediti sa takozvanom valutnom klauzulom - od čega je čak 99 posto kredita sa euro valutnom klauzulom, a samo jedan posto sa klauzulom u švajcarskim francima - što zapravo predstavlja izuzetno opasan mač nad glavom svakog klijenta. Dobra je stvar što banke u BiH, generalno gledano, zbog primjene valutnog odbora i fiksne veze KM i eura nisu izložene valutnom riziku, no, s druge strane, kada je riječ o novcu, veoma je teško procijeniti šta će se u budućnosti dešavati. Sir Isac Newton je to lijepo rekao: “Mogu u centimetar precizno izračunati kretanje nebeskih tijela, ali ne i to kako će se kretati stvari u svijetu finansija.”

Tako je, recimo, prije samo nekoliko mjeseci bilo čak i najava iz jedne ovdašnje banke da će kamate početi rasti, jer je euribor - koji je godinama tavorio na blizu nula posto - nedavno počeo rasti. Ako se ovdašnje banke počnu opet usklađivati spram euribora, kojeg su nakon izbijanja finansijske krize same proglasile nevažećim, onda se više od polovine korisnika kredita u BiH može lako naći u neobranom grožđu.

Zbog toga treba savjetovati svim onim koji ovih dana razmišljaju o kreditima kojima nije potrebna reklama: prvo pogledajte da li je riječ o fiksnoj ili varijabilnoj (promjenljivoj) kamatnoj stopi jer vas to nekada kasnije može puno koštati. Naravno, ne kažemo da hoće, baš kao što ne tvrdimo ni da neće. Dakle - može se desiti. U praksi, u većini slučajeva u ponudama ovdašnjih banaka, riječ je o fiksnoj kamatnoj stopi s rokom otplate do 12 mjeseci, a preko tog roka već govorimo o varijabilnoj kamati.

I na kraju zaključimo. Komercijalne banke u BiH se očigledno bore za klijente, što se na pozitivan način odražava na sve koji razmišljaju o zaduživanju. Zbog toga, kao i zbog izvora finansiranja, kamatne stope su već godinama kod nas u padu. Ono što je loša vijest u svemu tome je činjenica da niko ne može nikada biti siguran u bilo što kada je riječ o novcu i profitu.

Veoma je važno obratiti pažnju na sljedeće. U ovoj i u ovakvoj situaciji, kada kamate godinama imaju silazni trend i kada banke u BiH nude kredite sa tako niskim kamatama kakve nikada nisu zabilježene na ovim prostorima, bilo je prije samo dva mjeseca ozbiljnih najava iz jedne ovdašnje banke da će zbog naznake mogućeg rasta euribora kamate u BiH početi rasti! Iako za to, zapravo, nema nikakvog realnog osnova. Zato, kao i uvijek kada je novac u pitanju, nikada nije naodmet izvjesna doza opreza.

Oslobođenje 04. 04. 2018.