Aktuelno
Komercijalne banke u Federaciji BiH imale su krajem prošle godine ukupno odobrenih 13,1 milijardu KM kredita te 15,8 milijardi KM prikupljenih depozita. Ovi podaci ukazuju na prilično solidno stanje u cjelokupnom bankarskom sistemu većeg bh. entiteta, pri čemu su i banke svojim rezultatom potvrdile pomenute navode. Naime, zbirni finansijski rezultat svih komercijalnih banaka na nivou FBiH na kraju prošle godine iznosio je 239,9 miliona KM, što je rekordan profit banaka od kraja rata do danas.

Pogledajmo sada malo unazad. Poredimo rezultate poslovanja banaka s kraja prošle godine naprimjer sa rezultatima sa kraja 2011. Prema podacima Agencije za bankarstvo FBiH (FBA), ukupni krediti banaka na kraju 2011. iznosili su 10,4 milijarde KM, a depoziti jedanaest milijardi KM, iz čega vidimo da su banke u pomenutom periodu znatno povećale ukupnu kreditnu masu, kao i depozite.

S druge strane, banke su na kraju 2011. ostvarile ukupni rezultat u iznosu od 83,6 miliona KM, pri čemu je recimo veoma interesantno da je danas, odnosno na kraju prošle godine, samo jedna komercijalna banka u FBiH ostvarila veći profit nego cjelokupan bankarski sektor prije šest godina! Sudeći prema tim podacima, može se lako zaključiti da bankama u BiH ide jako dobro, što naravno samo po sebi uopće nije loše.

Pogledajmo sada koje su banke tržišni lideri na osnovu odobrenih ukupnih kredita. Prema podacima FBA, više od četvrtine ukupnog tržišta kredita kontrolira UniCredit banka Mostar, čija je kreditna masa na kraju prošle godine iznosila 3,3 milijarde KM (tržišno učešće 25,6 posto), a ukupni depoziti 4,2 milijarde KM (26,8 posto). Slijedi je Raiffeisen banka Sarajevo sa 2,4 milijarde KM kredita (18,3 posto) i 3,3 milijarde KM depozita (21,3 posto). Ove dvije banke inače zajedno kontroliraju 43,9 posto ukupnih kredita te 48,1 posto ukupnih depozita u Federaciji BiH. Ukupni tržišni udjeli ovih banaka u bankarskom sistemu FBiH na kraju prošle godine iznosili su 20,6 posto u slučaju Raiffeisen banke, odnosno 26 posto u slučaju UniCredit banke.

Od ostalih banaka vrijedi istaći recimo Intesa Sanpaolo banku Sarajevo sa 1,34 milijarde KM kredita (10,2 posto) i 1,36 milijardi KM depozita (8,7 posto) te Sberbank Sarajevo sa 975 miliona KM kredita (7,4 posto) i milijardu KM depozita (6,9 posto), kao i Sparkasse banku Sarajevo sa 963 miliona KM kredita (7,3 posto) i milijardu KM depozita (6,8 posto). Pomenutih pet banaka zajedno kontroliraju više od dvije trećine svih kredita odobrenih u većem bh. entitetu, što veoma ilustrativno svjedoči o velikoj koncentraciji kapitala i tržišnog učešća u FBiH. Kada bi se tome još pridodale recimo i Addiko banka Sarajevo, BBI banka Sarajevo i naprimjer Turkish Ziraat Bank Sarajevo, dobili bismo podatak da ovih osam banaka kontroliraju zajedno skoro 85 posto svih odobrenih kredita u većem bh. entitetu.

Po kojim kamatnim stopama banke u FBiH odobravaju kredite? U ovom slučaju moramo napomenuti da je riječ o prosječnim ponderisanim kamatnim stopama u svim bankama, što prevedeno na razumljiviji jezik znači da obični korisnici kredita, dakle klijenti banaka, možda i neće baš dobiti ponude za kredite po baš tim kamatnim stopama u svojoj banci, jer je u ovom slučaju riječ dakle o “statističkoj čaroliji” zbira svih kamatnih stopa u svim bankama pa onda podijeljenom tom broju na broj banaka.

Prema podacima FBA, prosječne kamatne stope u komercijalnim bankama u FBiH u posljednjih nekoliko godina padaju, pa su tako, recimo, efektivne kamatne stope na kratkoročne kredite privredi na kraju prošle godine iznosile 3,16 posto (3,90 posto u 2016. odnosno 5,25 posto u 2015.), dok su kamate na kratkoročne kredite stanovništvu iznosile visokih 14,3 posto (15,1 posto i 11,7 posto). Dugoročni krediti privredi na kraju prošle godine su koštali 3,67 posto (5,18 posto i 5,67 posto), a stanovništvu 7,51 posto (8,10 posto i 8,55 posto). Ukupne ponderisane efektivne kamatne stope lani na kredite privredi iznosile su 3,29 posto, a na kredite stanovništvu 7,67 posto.

Dakle, definitivno, kamatne stope na kredite u FBiH su u padu, pri čemu banke ostvaruju rekordne zarade, što se na kraju ipak nečim dobrim odrazi i na klijente banaka. Tako su, recimo, banke u ovoj godini počele da ratuju s kamatnim stopama pa tako sada imamo dosta banaka koje svojim klijentima nude dugoročne stambene kredite po stopi od prilično niskih 2,99 posto. No, o tome smo već pisali u Oslobođenju.

S druge strane, kamatne stope na depozite su također u padu, što ukazuje na činjenicu da banke imaju dovoljno sredstava za plasmane kredita, odnosno, žargonski rečeno, da im ne treba novca. Ponderisane prosječne efektivne kamatne stope na depozite na kraju prošle godine iznosile su 0,76 posto, godinu ranije 0,89 posto, a na kraju 2015. godine 1,43 posto. Na kraju 2014. te su kamate iznosile 2,04 posto, a godinu ranije 2,53 posto.

Dobra vijest u svemu tome je činjenica da su se bh. banke u posljednjih nekoliko godina okrenule finansiranju iz domaćih izvora, naprimjer iz depozita, a da sve manje i manje posežu za finansiranjem izvana, odnosno za zaduživanjem kod banki-majki u zemljama u inostranstvu. Taj se trend odrazio i na pad kamatnih stopa kod nas, jer bez zaduživanja u inostranstvu nema ni onih fantomskih troškova na političku stabilnost zemlje, čime su zapravo banke-majke derale i ovdašnje kompanije i stanovništvo. Dobrih vijesti, dakle, iz bankarskog sektora u FBiH definitivno ima. Nažalost, ima i loših vijesti, a one se prevashodno ogledaju kroz strukturu kredita stanovništva. Već godinama enormno rastu potrošački nenamjenski krediti, kao i krediti po kartičnom poslovanju - što ukazuje na loš životni standard i puko preživljavanje - dok se pri tome registruje i pad iznosa kredita za naprimjer poduzetništvo, pa čak i za kupovinu ili obnovu nekretnina.

Oslobođenje 30. 05. 2018.