Aktuelno
Bankarski sektor u BiH je stabilan i profitabilan. Te i slične tvrdnje slušamo već godinama, no, nažalost, veoma rijetko imamo priliku porediti rezultate bankarskog sektora BiH sa rezultatima banaka u regiji. A rezultati bankarskog sektora u BiH bez poređenja sa rezultatima banaka u regiji jednostavno nam ne daju preciznu sliku stanja.

To je, naprimjer, kao kada bh. političari kažu da imamo najniže poreze u regiji i Evropi, ali pri tome “zaborave” reći i da imamo najniži standard i najniže prosječne plate u regiji i Evropi, najveću nezaposlenost i tako dalje.

Za 2017. godinu znamo da je bila rekordna za banke u BiH. Neto profit banaka na kraju godine iznosio je 368 miliona KM, što je ubjedljivo najbolji finansijski rezultat od kraja rata do danas! No, kako su druge banke u regiji poslovale? Da li je taj rezultat bh. banaka veći, manji ili, pak, jednak u odnosu na rezultate banaka u regiji?

Odgovore na ta pitanja potražili smo u izvještaju SEE Outlook Quarterly koji je uradio Economic Research Department Addiko Banke iz Hrvatske.

Prema tom istraživanju ROAA (Return On Average Assets) banaka u BiH na kraju prošle godine iznosio je 1,5 posto, a ROAE (Return On Average Equity) 9,8 posto. Nasuprot tome, ROAA i ROAE banaka u Hrvatskoj na kraju prošle godine iznosio je jedan i sedam posto, u Srbiji 2,1 i 11 posto, u Sloveniji 1,1 i 9,2 posto, te Crnoj Gori 0,7 i 5,4 posto.

Dakle, banke u BiH su profitabilne i efikasne otprilike isto kao i banke u Sloveniji. I to sa rekordnim poslovnim poslijeratnim rezultatima.

Mogu li bh. banke i bolje? Mogu naravno, ali kada bi se spustile na nivo banaka u zapadnom dijelu regiona, to jeste kada bi snizile svoje operativne troškove poslovanja. Tako su, naprimjer, operativni troškovi banaka u BiH na kraju prošle godine iznosili 3,4 posto ukupne aktive, dok su isti troškovi banaka u Sloveniji 1,8 posto, što je identično kao i u Hrvatskoj. S druge strane regiona, dakle s istočne, isti troškovi banaka u Srbiji iznosili su 3,5 posto, a u Crnoj Gori tri posto.

Dakle, banke u BiH promatrane s ove pozicije, itekako imaju još prostora za rast, odnosno za smanjenje troškova.

Iz pomenutog izvještaja saznajemo još nešto zanimljivo. Riječ je o problematičnim (nenaplativim) kreditima, čiji je omjer u bh. bankama 10,4 posto, nasuprot, recimo, 11,7 posto u Srbiji, odnosno 6,9 posto u Crnoj Gori, ali i visokih 12,1 posto u Hrvatskoj, te 4,4 posto u Sloveniji.

Znači, omjer nenaplativih kredita u BiH je niži nego u Hrvatskoj, pri čemu nam se stalno serviraju priče o tim problematičnim kreditima i to kao putokaz u smjeru rizika i, naravno, povećanih kamatnih stopa.

Međutim, banke u BiH i nisu zapravo u toliko lošoj poziciji ako se poredimo sa regijom. Naprimjer, depoziti kao udio BDP-a u BiH iznose 63,6 posto, a omjer kredita i depozita 92 posto. U Srbiji je to 46,6 posto i 101,4 posto, a u Crnoj Gori 75,6 i 84,1 posto. U Hrvatskoj 73,8 i 93,1 posto, a u deželi 64 i 77,5 posto. Banke u BiH, dakle, većinu kredita odobre iz depozita koje prikupe, što se, naravno, pozitivno odražava na kamatne stope.

Dok su se banke u BiH zaduživale kod banaka-majki u inostranstvu, na sceni smo imali prilično visoke kamate, jer su banke-majke naplaćivale kredite po iznimno visokim stopama, na koje su lokalne banke još dodavale svoje troškove. To se tada u bankarskom rječniku opisivalo sintagmom “politički rizik zemlje”, ali, eto, nasreću, ta su vremena iza nas.

Na kraju zaključimo. Banke u BiH imaju dosta dobre performanse, profitabilne su i efikasne otprilike isto koliko i banke iz Slovenije. No, ti bi se rezultati još mogli i poboljšati kada bi banke u BiH snizile svoje operativne troškove na nivoe banaka iz dežele ili pak iz Hrvatske.

Sve se to, naravno, odražava i na klijente banaka, odnosno na njihovu cijenu kapitala (kamate), pri čemu nema baš previše manevarskog prostora za opravdanje jer je, recimo, udio nenaplativih kredita u BiH niži nego u Hrvatskoj. S druge strane, ipak nema puno prostora niti za eventualne žalbe klijenata, jer, podsjetimo se i toga, banke u BiH početkom ove godine počele su na tržištu da nude dugoročne stambene kredite i po kamatnim stopama od samo tri posto! To je direktna posljedica omjera kredita i depozita, odnosno smanjenja zaduženja lokalnih banaka u inostranstvu.

Dani 29. 06. 2018.