Aktuelno
Komercijalne banke u FBiH nastavile su i tokom 2018. godine da ostvaruju odlične, pa čak i rekordne poslovne rezultate. Naime, prema podacima Agencije za bankarstvo Federacije BiH (skraćeno FBA), svih petnaest banaka u većem bh. entitetu je u prvom polugodištu 2018. bilo pozitivno, pri čemu je ukupna dobit na nivou bankarskog sistema iznosila čak 174,8 miliona KM. U poređenju sa istim periodom prošle godine, koja je, prisjetimo se, bila rekordna za bh. bankarski sistem, banke su ove godine ostvarile za 15,3 posto bolji rezultat!

Iako su mediji o tome već izvještavali, prisjetimo se polugodišnjih rezultata banaka. UniCredit banka Mostar je prvo polugodište 2018. završila sa 57,4 miliona KM dobiti. Raiffeisen banka sa 57,2 miliona KM, Intesa Sanpaolo banka sa 19 miliona KM, Sparkasse sa 10,4, NLB sa 8,9, Sberbank BiH 5,3, Addiko banka sa 5,2 miliona KM polugodišnje dobiti, BBI sa 4,1 milion KM i tako dalje. Čak je i mala KIB Velika Kladuša uknjižila u prvom polugodištu milion KM profita.

Tržišni udjeli banaka su pri tome blago oscilirali. Tako i dalje najveći dio kolača bankarskog tržišta u FBiH pripada UniCredit banci (26,8 posto), a slijede je Raiffeisen (20,2 posto), Intesa Sanpaolo (9,5 posto), Sberbank (7 posto), Sparkasse (6,9 posto), NLB (5,2 posto), BBI (4,1 posto), Addiko (4 posto) i tako dalje. Napomenimo, također, da se tržišni udjeli banaka obračunavaju kao udio aktive banke u ukupnoj aktivi bankarskog tržišta, koja je, zaključno sa 30. 6. 2018. godine, u FBiH iznosila ravno 21 milijardu KM.

Naravno, shodno iznosu aktive, najveće obime ukupnih kredita imaju pomenute vodeće banke prema tržišnim udjelima, pri čemu prednjače UniCredit (3,6 milijardi KM ukupnih kredita) te Raiffeisen banka (2,4 milijarde). Slična je situacija i sa prikupljenim depozitima. Ukupna masa depozita bankarskog sistema iznosila je 16,6 milijardi KM, pri čemu opet prednjače UniCredit (4,6 milijardi KM) i Raiffeisen (3,4 milijarde KM).

Krediti banaka, u poređenju sa krajem prošle godine, rastu. I to po stopi od 5 posto. U apsolutnom iznosu to znači da su se krediti sredinom ove godine u odnosu na kraj prošle povećali za 620 miliona KM, što znači da ipak imamo kreditnu ekspanziju. No, ono što ne valja je struktura. Krediti privatnim preduzećima blago padaju, krediti stanovništvu su ostali na istom nivou, pri čemu je povećanje kredita jedino zabilježeno u slučajevima javnih preduzeća.

Pokazatelji poslovanja komercijalnih banaka u FBiH sa stanjem na dan 31. 03. 2018. godine (u hiljadama KM)

Banka Aktiva Krediti Depoziti Rezultat
Addiko Bank Sarajevo 903.737 593.719 672.214 5.213
ASA banka Sarajevo 475.695 332.319 404.460 614
Bosna Bank International Sarajevo 945.039 672.430 684.278 4.112
Intesa Sanpaolo banka Sarajevo 2.009.115 1.469.844 1.488.999 19.085
KIB banka Velika Kladuša 102.462 56.858 72.107 1.008
NLB banka Sarajevo 1.068.473 751.287 866.885 8.924
Privredna banka Sarajevo
396.766 260.802 298.440 2.875
ProCredit Bank Sarajevo 464.812 366.115 229.925 63
Raiffeisen Bank Sarajevo 4.253.244 2.488.969 3.438.039 57.231
Sberbank Sarajevo 1.413.805 986.476 1.176.121 5.301
Sparkasse Bank BiH Sarajevo 1.427.934 1.017.899 1.152.254 10.473
UniCredit banka Mostar 5.642.079 3.620.985 4.613.361 57.480
Union banka Sarajevo
659.619 195.183 582.142 1.568
Vakufska banka Sarajevo 317.967 208.435 276.205 563
ZiraatBank Sarajevo 969.371 777.157 648.344 310
Ukupno 21.050.118 13.798.478 16.603.774 174.820

S druge strane, dobar pokazatelj je smanjenje takozvanih problematičnih kredita (NLP - Nonperforming Loan). Učešće NLP kredita u ukupnom kreditnoj masi je smanjeno sa 9,7 posto na kraju prošle godine na 9 posto sredinom ove, pri čemu je to rezultat prvo rasta kreditne mase te, kao drugo, smanjenja NLP-a za 34 miliona KM ili 3 posto.

Ono što ne valja u svemu tome je činjenica da je NLP daleko viši kod privatnih preduzeća (10,9 posto) nego kod stanovništva (6,9 posto), što ujedno čini razumljivijim i pomenuto smanjenje kredita privredi, promatrano bar kroz naočale bankara. Bankari se, naime, okreću kreditiranju onih gdje im je povrat sigurniji, a to su u ovom našem slučaju javna preduzeća, stanovništvo i, naravno, vlade na svim nivoima vlasti.

Portfolio komercijalnih banaka na dan 30. 6. 2018. godine iznosio je ukupno 1,25 milijardi KM, od čega se na dužničke vrijednosne papire odnose 1,24 milijarde KM, a na vlasničke vrijednosne papire tek 0,5 milijardi KM. Od tog iznosa banke su imale sredinom godine uloženo u vrijednosne papire svih nivoa vlasti u BiH 742,9 miliona KM, odnosno 414,9 miliona KM u vrijednosne papire drugih zemalja i 83 miliona KM u korporativne obveznice. Pri tome vrijedi istaći da iznos investiranja u vrijednosne papire u BiH pada (za jedan posto), dok raste u slučajevima investiranja vani (4 posto) i u korporativne obveznice (11 posto).

Što se tiče ulaganja vani, ovdašnjim bankama su nekako najviše srcu prirasle obveznice Hrvatske (12,3 posto), Rumunije (7,6 posto), Francuske (4,5 posto) i Poljske (2,4 posto). S druge strane, od ukupnog iznosa od 734 miliona KM u vrijednosne papire u BiH, banke iz FBiH su to nekako “bratski” podijelile - 71,3 posto u obveznice i trezorske zapise FBiH i 28,7 posto iz RS-a. S tim, što je važno naglasiti, da ulaganje u vrijednosne papire FBiH pada godišnje po stopi od 11 posto, dok je ulaganje u obveznice i trezorske zapise RS-a poraslo po stopi od 34 posto.

Ovdašnje komercijalne banke su se već prije nekoliko godina okrenule domaćim izvorima finansiranja, što je rezultiralo i padom kamatnih stopa kod nas. Zaduživanje ovdašnjih banaka vani uvijek je bilo praćeno fantomskim političkim rizikom zemlje, što je zapravo pristojna definicija određivanja kamatne stope odoka. Čim su se ovdašnje banke nekako oslobodile tog odokativnog određivanja kamatnih stopa inostranih banaka, kamatne stope u (F)BiH su pale, a profiti lokalnih banaka porasli. Da, pri tome su u prethodnim godinama na kreditima ovdašnjim preduzećima i stanovništvu najviše zarađivale banke van BiH i to upravo kroz to fantomsko rangiranje političkog rizika zemlje. Naravno, pri tome nikada profit nije direktno išao k tim bankama, ali zapitajte se o kojim je zaradama bila riječ ako znamo da su one posuđivale novac po 0,5 ili 1 posto, a onda isti taj novac slale ovamo sa kamatnim stopama u rasponu od 5 do 7 posto. Ponekad čak i više.

No, sve u svemu, ovdašnje su se banke uspjele vremenom iskobeljati iz kandži ino-banaka, tako da je sada zaduživanje vani kao izvor ovdašnjih kredita sveden na 4 posto, odnosno na tek 845 miliona KM. U tom slučaju ne valja što je taj iznos ove godine počeo da raste u odnosu na kraj 2017. No, dobra vijest je da je u tom slučaju riječ o rastu od jedan posto. Najveće “ino-krvopije”, prema podacima FBA, u ovom su slučaju EIB (European Investment Bank), EBRD (European Bank for Reconstruction and Development), EFSE (European Fund for Southeast Europe) i tako dalje, dakle, manje-više sve finansijske institucije koje imaju odrednicu evropski (ili europski, svejedno), uz manji dodatak duga ovdašnjih banaka prema ProCredit Holdingu i TC Ziraat Bankasi.

Na kraju zaključimo. Ako se po jutru dan poznaje, onda će ova 2018. godina na kraju opet biti rekordna za bh. banke.

Oslobođenje, 26. 09. 2018.