Aktuelno
Izbori su prošli. Službenih rezultata još nema, ali se sa sigurnošću zna koje su to političke opcije pobijedile. U izbornim kampanjama manje-više sve su stranke obećavale “bolje sutra” u ekonomskom smislu, a posebno one koje će upravljati ekonomijom ove zemlje u naredne četiri godine. Stoga je pravo vrijeme da podvučemo crtu pod sadašnje stanje kako bismo u narednom periodu mogli objektivnije pratiti da li se krećemo naprijed, odnosno da li tapkamo u mjestu ili pak nazadujemo.

Prva provjera u tom smislu dolazi već u narednim mjesecima, odnosu u januaru 2019. godine. Izbori su okončani, pobijedila je SDA i prema najavi federalnog premijera Fadila Novalića, sada u naredna tri mjeseca slijedi povećanje penzija! Prisjetimo se da je Novalić zloupotrijebio lične podatke penzionera kojima raspolaže PIO/MIO fond te je nekoliko dana prije izbora penzionerima poslao pismo u kojem je, između ostalog, navedeno (citiramo) “imajući u vidu očekivani ekonomski rast na osnovu trenutnih trendova, penzije će se i dalje povećavati, a prvo naredno povećanje će biti već u januaru 2019. godine”.

Dakle, jasno i nedvosmisleno, crno na bijelo. Povećanje penzija u januaru naredne godine, ako SDA pobijedi. A pobijedila je. Znači, evo i prve provjere obećanja na koju treba obratiti pažnju. Međutim, veću pažnju u ovom slučaju treba ipak staviti na PIO/MIO fond, koji je najvjerovatnije prekršio odredbe Zakona o zaštiti ličnih podataka u BiH. Mediji izvještavaju da je Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH već tražila očitovanje od ovog fonda u vezi s mogućom zloupotrebom ličnih podataka skoro 350.000 penzionera. Ukoliko se ispostavi da je PIO/MIO fond prekršio zakonske propise u ovom slučaju, ovu bi instituciju trebalo tako drakonski kazniti da im nikada više ne padne na pamet da zloupotrebljavaju lične podatke penzionera, pa čak i u slučaju ako im to traži sam federalni premijer.

Druga stvar ekonomske prirode će također veoma brzo isplivati na površinu. Mjesec pred izbore premijer Novalić se javno hvalio da je u FBiH evidentirano povećanje broja zaposlenih, što je, prema njemu, njegova lična zasluga i naravno zasluga njegove stranke. Tom je prilikom premijer Novalić istakao kako se broj zaposlenih u periodu mandata njegove Vlade povećao za nekih 50.000, pri čemu podaci Porezne uprave FBiH govore o približno istom broju - o 46.298 zaposlenih osoba u periodu od tri i pol godine.

Na prvi pogled sjajni rezultati, zar ne? Jesu zaista, jer je u mandatu Vlade premijera Novalića broj zaposlenih porastao za 9,7 posto. Međutim, nažalost, ima tu i jedna mala nazovimo je “statistička mrlja” koja može znatno iskriviti cjelokupnu sliku. Naime, u protekle tri i pol godine čak je oko 50.000 osoba u FBiH obuhvaćeno programom zapošljavanja Vlade FBiH, tvrdi Selvedin Šatorović, potpredsjednik Saveza samostalnih sindikata (SSS) BiH, koji bi, nažalost, nakon izbora mogli ostati bez posla!

Šatorović, naime, kaže da su ovi zaposleni poslužili federalnom premijeru samo kao “igra brojki” u dobroj marketinškoj predstavi kako bi se pred izbore stvorila lažna slika o navodnoj uspješnosti aktuelne Vlade. Dodaje da je Vlada FBiH svojevremeno pristupila finansiranju projekata prvog zapošljavanja, odnosno odrađivanju pripravničkog staža, ali da će te osobe, njih oko 50.000, nažalost, dobiti prekid ugovora o radu istog momenta kada prestanu dobivati sredstva koja su izdvojena od Vlade. Takvo zapošljavanje se naravno ne može nikako ubrajati u novo zapošljavanje, iako ga službena statistika zaista uredno registruje, pa čak i najvjerovatnije podaci Porezne uprave FBiH. To je ujedno druga stvar o kojoj svi u ovoj zemlji, a posebno mediji, moraju povesti računa u narednom periodu i budno pratiti šta će se dalje dešavati.

S druge strane, iz oba entiteta su se hvalili kako je bruto domaći proizvod (BDP) u BiH u protekle tri godine porastao sa 27,3 milijarde KM na 31,8 milijardi KM (period 2014. do 2017.). I to je zaista tačno, baš kao što je, nažalost, tačno i da BiH posljednjih dvadeset i kusur godina ima registriranu stopu nezaposlenosti veću od 40 posto, veoma niske prosječne plate, a posebno plate u realnom sektoru, zatim najniži BDP u regiji i u Evropi, apsolutno neatraktivan realni sektor opterećen enormno visokim fiskalnim i parafiskalnim nametima i tako dalje. Nažalost, o tome se pred izbore uopšte nije ni govorilo. No, evo, pravo je vrijeme da se i to pomene.

Naprimjer, BDP Bosne i Hercegovine za 2017. godinu prema zvaničnim podacima iznosi 18 milijardi američkih dolara, a BDP per capita 5.152 dolara po glavi stanovnika. I zaista, u odnosu na prethodnu godinu zabilježen je rast BDP-a kod nas. No, i tu, nažalost, opet imamo jednu malu “statističku mrlju”. Sve to lijepo izgleda i sav je taj rast zaista evidentan, ali samo ako ostanemo isključivo u našem ataru, odnosno kada se ne poredimo sa drugima. Slovenija je tako, naprimjer, u 2017. godini imala BDP od 48,7 milijardi dolara, a riječ je o zemlji koja ima skoro duplo manje stanovnika od BiH i koja je također nastala raspadom bivše SFRJ. Možda su za nas još porazniji podaci o BDP-u per capita. U BiH 5.152 dolara, a u Sloveniji 25.662. Treba li pominjati recimo da je u Hrvatskoj BDP per capita 22.669 dolara? Zašto nas premijer Novalić i njemu slični političari i o tome ponekad ne obavijeste? Eto, bilo bi lijepo i to da znamo, a ne samo da slušamo parole o “našoj ekonomskoj uspješnosti”.

Faruk Hadžić, nezavisni bh. makroekonomski analitičar, nedavno je poredio rast BDP-a u BiH u periodu od 2009. do 2016. godine, a zatim te podatke sučeljavao sa podacima o ukupnoj radnoj snazi, broju zaposlenih i nezaposlenih te o registriranoj stopi nezaposlenosti kod nas. Nakon što je potom te brojke poredio sa sličnim podacima iz svijeta, došao je do zaključka da se BiH trenutno po nezaposlenosti i ekonomskom rastu nalazi vrlo blizu stanja u kojem su se Sjedinjene Američke Države nalazile 1933. godine, kada je takozvana velika depresija, odnosno razarajuća ekonomska kriza u toj zemlji, bila na samom vrhuncu! I kod nas se takvim stanjem hvale, dok se u Americi samo i od pomena Velike depresije ledi krv u žilama.

I BiH je 2009. godine pogodila ekonomska kriza koja se kod nas prelila iz svijeta. Samo što su kod nas, za razliku od recimo SAD-a iz vremena Velike depresije, političari uspjeli u tom periodu od 2009. pa sve do danas povećati zaduženost zemlje i do deset puta, a koju pri tome nisu pratili adekvatan ekonomski rast i oporavak. Možda ne bi bilo loše da političari s vremena na vrijeme pomenu i to?

Dakle, izbori su prošli i birači - odnosno, preciznije rečeno, brojači - iskazali su svoju volju. Prema svim relevantnim međunarodnim ekonomskim pokazateljima, BiH je na dnu svake liste, osim naravno one o korupciji u javnom sektoru. S druge strane, i birači i brojači već godinama nasjedaju na klasične bajke, primjerenije koridi u Čevljanovićima nego statističkoj nauci, o našem ekonomskom preporodu. Kada se ispod svega toga na kraju podvuče crta, onda se jednostavno ne može a da se ne pomene moto Peščanika koji glasi: “Ako vam je dobro... e onda ništa”.

Oslobođenje 17. 10. 2018.