Analize
Prošle je sedmice u Sarajevu održan međunarodni sajam energetike Energa na kojem su, između ostalog, predstavnici nadležnih ministarstava, regulatornih agencija, operatora i proizvođača električne energije tretirali pitanja otvaranja i budućnosti tržišta električne energije u BiH. To je zapravo učinjeno na prvoj konferencijskoj sesiji koja je na sajmu održana pod nazivom “Uspostava organiziranog tržišta električne energije u BiH”.

Kako to obično biva, na sesiji je bio izuzetno veliki broj učesnika - i govornika i posjetilaca. Pri tome je tržište električne energije u BiH teoretski obrađeno i osvijetljeno iz svih mogućih i nemogućih uglova, pri čemu su iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih poslova BiH pobjedonosno istakli da smo ponosni što smo uspostavili, između ostalog, i balansno tržište koje u okviru Energetske zajednice jedino funkcioniše u BiH.

Predstavnici američkog USAID-a su s druge strane ponosni na svoj najnoviji petogodišnji projekt vezan za asistenciju u otvaranju tržišta električnom energijom u BiH, koji je vrijedan čak 5,4 miliona dolara. Kada svemu tome dodamo još i nesebičnu i svesrdnu podršku Sekretarijata Energetske zajednice uspostavi tržišta električne energije u BiH, onda tek izbliza dobijamo sliku velike podrške cijelom ovom projektu. Zbog toga je na izvjestan način i razumljivo što su ovdašnji mediji nakon prve konferencijske sesije bili, blago rečeno, euforični i izvještavali o tome s naslovima tipa “Struja trese regiju - upalimo svjetlo zajedno”.

Međutim, običnim promatračima dešavanja u energetskom sektoru BiH izmiču svi važni detalji. S jedne strane, dakle, imamo ovako grandioznu pomoć predstavnika međunarodne zajednice i “velike napretke” bezbrojnih državnih agencija u implementaciji projekata u energetskom sektoru, dok, u isto vrijeme, s druge strane, imamo razne implementacije i dešavanja na terenu koja prema svojim realnim efektima ni izbliza ne opravdavaju toliku euforiju ili pak toliku nesebičnu pomoć.

Naprimjer, niko na konferencijskoj sesiji recimo nije pomenuo činjenicu da je BiH još u januaru 2015. godine - naravno prva u regiji - uspostavila otvoreno tržište električnom energijom. Zapravo, da budemo precizniji, ta se činjenica pominje, ali se ne pominju rezultati koji su do danas - dakle, dvije i pol godine kasnije - dobijeni. A oni su, blago rečeno, poražavajući. Prema zvaničnim podacima s početka ove godine niko, ali baš niko, od građana BiH nije iskoristio sve te bajne prednosti koje pruža otvoreno tržište električne energije i promijenio dobavljača, iako postoje čak 23 autorizovana! Dakle, procenat efikasnosti u ovom slučaju je nula posto.

S druge strane, prema zvaničnim, službenim podacima, u te protekle dvije i pol godine “manje od deset kompanija” promijenilo je dobavljača električnom energijom u FBiH, pri čemu se s izvjesnom dozom sigurnosti može reći i da bi sintagma “manje od pet” bila također tačna. A to znači da je - budući da u FBiH prema podacima AFIP-a ima više od 21.000 pravnih lica - manje od 0,04 posto kompanija promijenilo dobavljača.

Efekti otvorenog tržišta električnom energijom u BiH nakon dvije i pol godine implementacije su, brojčano iskazani, poražavajući - nula i 0,04 posto! Aferim. Struja zaista trese i BiH i regiju, nema šta. Ako bude sreće i pameti, dobacit ćemo do stepena efikasnosti cjelokupnog projekta od dva posto za dvadesetak godina!

No, da ne bude nesporazuma. Nisu baš ni stranci toliko blesavi, ni naivni kako se to može učiniti kada se sagledaju stvarni efekti njihovog velikog angažmana i svesrdne pomoći energetskom sektoru BiH. Njihov stvarni plan se provodi bez zastoja već decenijama, a sve u cilju dvije stvari: (1) uspostave BiH kao crne proizvodne rupe u Evropi odakle samo žica struju vodi ka zapadu, te (2) pripreme za što jeftiniju prodaju proizvodnih dijelova velikih državnih sistema zapadnim investitorima.

Briga strance što su rezultati implementacije projekta nula i 0,04 posto. Njih to ne zanima i nikada ih nije zanimalo. Njima je, recimo, daleko važnije što je Elektroprivreda RS-a razbijena i rascjepkana na jedanaest dijelova - pet proizvodnih (dvije termoelektrane i tri hidrocentrale) i ostalo. Njihovi projekti još traju samo zato što isti scenarij - a bio je i osmišljen i namijenjen - nije primijenjen i u slučajevima federalnih elektroprivreda.

Jer, i sami znate, daleko je lakše i jeftinije kupiti samo termoelektranu ili hidrocentralu pojedinačno, nego u sklopu sa ostalim dijelovima elektroprivredne kompanije. Prenos i distribuciju električne energije, dakle neprofitabilne dijelove, stranci “velikodušno” prepuštaju državi. Nažalost, te se stvari nisu ni pomenule na sajmu Energa. A trebale su, zar ne? Zbog toga i služi ovaj tekst. Dakle, upalimo svjetlo zajedno... ali sa svim detaljima!

Dani 16. 06. 2017.

Preporuka urednika

Krave, berze, tržište kapitala i takozvani enron kapitalizam

Uporedo sa dolaskom neoliberalnog kapitalizma i njegove ekonomske doktrine na prostore Bosne i ... link

Privatizacija: Referendumom do odluke o prodaji elektroprivreda

Konačno je u javnost isplivala dugo najavljivana Agenda ekonomskih reformi, koja je navodno urađena ... link

Privatizacija u BiH: Država je loš gazda, ali još ima i daleko gorih

Prošle sedmice od predstavnika nove izvršne vlasti čuli smo dobro poznate, ali pomalo zaboravljene ... link

Uloga Svjetske banke u današnjem ekonomskom užasu BiH

Prošle sedmice bh. mediji prenijeli su slijedeću vijest: industrijska proizvodnja u BiH u maju 2015. u ... link