Analize
U posljednjem ekonomskom izvještaju Evropske komisije za zapadni Balkan navodi se, između ostalog, da Bosni i Hercegovini prijeti pogoršanje (sniženje) kreditnog rejtinga zbog ugroženosti aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). U izvještaju se također dodaje da iako je agencija Moody’s nedavno BiH opet dala ocjenu kreditnog rejtinga B3 sa stabilnim izgledom, taj se rejting može i sniziti zbog pomenutih problema, kao i zbog činjenice da se vlade na svim nivoima vlasti u BiH sve teže zadužuju kod komercijalnih banaka.

Krediti za javni sektor u entitetima, kantonima i opštinama pali su za 8,7 posto u maju, dok su u prvom kvartalu ove godine pali čak za 13 posto, piše u izvještaju Evropske komisije (EK). Dodaje se, također, i da je javni dug ostao na nivou od 41,1 posto bruto domaćeg proizvoda krajem 2016, što je nešto niže u odnosu na 42 posto na kraju 2015. Vanjski dug je porastao za dva posto, i to je, prema ocjeni EK-a, više nego dovoljno kompenzovano smanjenjem unutrašnjeg duga za 1,6 posto.

Dobro, hajde sada da vidimo šta sve ovo stvarno znači za BiH i njene građane. Imamo, dakle, dvije stvari. Prvo, BiH prijeti pogoršanje kreditnog rejtinga, a drugo, vlade se sve teže zadužuju kod komercijalnih banaka, što rezultira povećanjem vanjskog i smanjenjem unutrašnjeg duga. Krenimo od smanjenja zaduživanja lokalnih vlada kod komercijalnih banaka. Zašto se to dešava? Da li bh. vladama ne treba više novca jer su smanjile svoje megalomanske troškove? Odgovor je, naravno, negativan.

Bh. vlastima je itekako potreban novac iz bilo kojeg izvora, samo je u ovom slučaju problem što su novim zakonima o bankama - koje su im, usput rečeno, pripremili i doslovno napisali predstavnici MMF-a i Svjetske banke - definisani novi nivoi maksimalnog zaduživanja tako da je, zapravo, sužen taj izvor zaduživanja. To se, s druge strane, automatski osjetilo na povećanom vanjskom zaduživanju, što je i EK-a primijetio u svom izvještaju (rast vanjskog duga od 2, smanjenje unutrašnjeg za 1,6 posto). A kome takva situacija odgovora? Naravno, vanjskim kreditorima, prevashodno MMF-u i Svjetskoj banci. Zašto bi se bh. vlasti zaduživale na unutrašnjem tržištu kapitala kada se mogu lijepo zaduživati i na vanjskom tržištu, pri čemu ih onda vanjski kreditori mogu i lijepo ucjenjivati za nešto što njima odgovara. Naprimjer, morate se zadužiti za autoceste, ali morate povećati akcize na gorivo kako biste taj kredit mogli vraćati bez problema.

No, ovoga puta nećemo o tome, nego ćemo se osvrnuti na kreditni rejting BiH kojem, dakle, prijeti pogoršanje. Prvo da vidimo šta je uopšte kreditni rejting neke zemlje. Prema definiciji, kreditni rejting zemlje predstavlja spremnost i sposobnost neke vlade da isplati svoj dug na vrijeme i u potpunosti. Naravno, pošto smo mi poseban slučaj, BiH je na osnovu odluka Vijeća ministara potpisala ne jedan, nego čak dva ugovora za izradu i praćenje kreditnog rejtinga sa dvije od moguće tri međunarodne rejting-agencije - Moody’s Investors Service i Standard & Poors. Treća velika rejting-agencija je Fitch i zapravo je u cijeloj ovoj priči pravo čudo da nemamo i s njom ugovor.

Potpisnik ovih ugovora u ime BiH je Ministarstvo finansija i trezora, pri čemu Centralna banka BiH, u svojstvu fiskalnog agenta Ministarstva finansija i trezora BiH, koordinira izradu i praćenje kreditnog rejtinga. Ove su dvije agencije svojevremeno dale ocjene kreditnog rejtinga našoj zemlji i te se ocjene već godinama bez većih oscilacija obnavljaju ili potvrđuju. BiH ima ocjenu kreditnog rejtinga B sa stabilnim izgledom (9. 9. 2016.) od agencije Standard & Poors, te ocjenu B3 sa stabilnim izgledom (26. 2. 2016.) od agencije Moody’s. Kada se sve sabere i oduzme, oba pomenuta kreditna rejtinga koje trenutno ima BiH su prilično loša, jer se B ocjene (sa bilo kakvim izgledima) daju zemljama sa takozvanim špekulativnim kreditnim rejtingom. Kreditni rejting se pak ocjenjuje slovnom oznakom i opšte je pravilo što je više slova s početka abecede, to je bolji rejting (najbolji je rejting AAA, dok su, recimo, BBB i BB znato bolje ocjene od B). Uz slovnu ocjenu ide i opisna, pri čemu treba imati na umu da naprimjer “stabilan izgled” nije zapravo ništa pozitivno, nego, ustvari, tek označava da se u budućnosti ne očekuju nikakve promjene.

Šta kreditni rejting znači za neku zemlju? Teoretski, znači da se zemlja sa boljim kreditnim rejtingom može jeftinije zaduživati na međunarodnom tržištu kapitala. Osim toga, često se naglašava da zemlja sa boljim kreditnim rejtingom ima u komercijalnim bankama niže kamatne stope za svoje građane i kompanije, jer međunarodne banke kalkulišu i taj takozvani politički rizik zemlje kada određuju kamatne stope za neku zemlju. Praktično, sve to - bar u slučaju BiH - ne funkcionira onako kako bi teoretski trebalo. BiH već godinama sklapa kreditne angažmane sa vanjskim kreditorima po najpovoljnijim i najnižim kamatnim stopama (bar se tako hvale ovdašnji političari i predstavnici međunarodne zajednice) i to uprkos prilično lošem kreditnom rejtingu, dok su, s druge strane, kamatne stope u komercijalnim bankama na zajmove građanima i kompanijama u BiH niže ili bar iste kao u zemljama u regiji koje imaju bolji kreditni rejting od BiH. Zbog čega se dešavaju te abnormalnosti i nelogičnosti?

Odgovor je i na to pitanje prilično jednostavan. U osnovi, međunarodne rejting-agencije su veoma, veoma bliske sa međunarodnim kreditorima i redovno sarađuju s njima, tako da, kada se podvuče crta, njihova ocjena u suštini i ne znači previše. Rejting-agencije za zemlje daju uglavnom političke, a ne ekonomske ocjene i to isključivo u dogovoru i u zavisnosti od potreba međunarodnih kreditora, poput MMF-a i Svjetske banke. Znači, u ovom slučaju nije riječ ni o kakvim nezavisnim agencijama i procjenama, nego je uglavnom riječ o još jednom sofisticiranom instrumentu prisile u rukama međunarodnih kreditora. U Njemačkoj misle upravo tako i smatraju da iza rejting-agencija stoji zapravo Wall Street, odnosno njegovi interesi.

Toga su odavno svjesni i u drugim zemljama širom svijeta, pa su tako, recimo, prvo zemlje BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika) “zahvalile” na uslugama međunarodnih (isključivo američkih) rejting-agencija i napravile svoju agenciju - Universal Credit Rating Group (UCRG). Od finansijske krize iz 2007. koja se iz SAD-a prelila na cijeli svijet, čak ni u EU ne vjeruju previše tim američkim, “međunarodnim” rejting-agencijama. Kažu, američke banke su prije krize plaćale rejting-agencijama, a one su zauzvrat davale najbolje (AAA) ocjene njihovim toksičnim hipotekama, koje su, kao što je poznato, kasnije u crno zavile cijeli svijet. Treba li pominjati da je američki energetski div Enron uoči bankrota imao najbolje moguće ocjene kreditnog rejtinga, baš kao i italijanski prehrambeni koncern Parmalat? Treba li uopšte pominjati da su tri međunarodne (američke) rejting-agencije još 2009. davale, naprimjer,, jednoj Grčkoj odlične ocjene kreditne sposobnosti? Zbog toga u Evropi kažu da tri američke rejting-agencije ocjenjuju i procjenjuju previše iz “američke perspektive”.

No, vratimo se sada na BiH i njen kreditni rejting. Naša zemlja već sada ima prilično lošu ocjenu kreditnog rejtinga, koja se, kako smo vidjeli na bezbroj primjera svih ovih prethodnih godina, gotovo uopšte ne odražava na ekonomske ili finansijske tokove u zemlji. BiH se uprkos generalno lošem kreditnom rejtingu zadužuje vani po najnižim i najpovoljnijim kamatnim stopama (specijalni aranžman sa MMF-om), a kamate na kredite u ovdašnjim komercijalnim bankama su niže nego u pojedinim zemljama u regiji sa daleko boljim kreditnim rejtingom. Znači li nam onda nešto ako ćemo imati malo lošiji kreditni rejting? No, to zapravo i nije pravo pitanje, jer se kreditni rejting ionako koristi u druge svrhe - da međunarodni kreditori pritisnu neku zemlju da uradi nešto što oni hoće. Pravo je pitanje, ustvari, šta sada hoće?

Oslobođenje 26. 07. 2017.

Preporuka urednika

Krave, berze, tržište kapitala i takozvani enron kapitalizam

Uporedo sa dolaskom neoliberalnog kapitalizma i njegove ekonomske doktrine na prostore Bosne i ... link

Privatizacija: Referendumom do odluke o prodaji elektroprivreda

Konačno je u javnost isplivala dugo najavljivana Agenda ekonomskih reformi, koja je navodno urađena ... link

Privatizacija u BiH: Država je loš gazda, ali još ima i daleko gorih

Prošle sedmice od predstavnika nove izvršne vlasti čuli smo dobro poznate, ali pomalo zaboravljene ... link

Kako je uništavan Energoinvest, nekadašnji ponos privrede BiH

Vijest koja je objavljena prošle sedmice, a u kojoj se kaže da je sarajevska kompanija Energoinvest ... link