Analize
U martu 1999. godine imao sam priliku prisustvovati pres-konferenciji Volkswagena AG u sjedištu kompanije u Wolfsburgu. Na čelu njemačkog koncerna u tom je trenutku bio harizmatični Ferdinand Piech, jedan od dva unuka Ferdinanda Porschea i briljantni inžinjer-konstruktor koji je svjetsku slavu stekao u Audiju.

Njemački koncern je tada bio na vrhuncu moći. Ispred pres-sale među Volkswagenovim automobilima "šepurili" su se, između ostalih, i Rollse Royce i Bentley. Od nekadašnjeg malog proizvođača VW Bube, narodnog automobila kojeg je prema zamisli i ideji Adolfa Hitlera konstruisao Ferdinad Porsche, Volkswagen se za manje od pedesetak godina razvio u moćnu multinacionalnu korporaciju koja je u svom sastavu tada imala Škodu, SEAT, Audi, Lamborghini, Porsche, Bugatti, Bentley i Rolls Royce...

Na samom kraju dvosatne pres-konferencije dobio sam priliku postaviti pitanje. Namjerava li Volkswagen obnoviti proizvodu u Sarajevu i Bosni i Hercegovini? Piech se zbunjeno osvrnuo na saradnike, ali je veoma jasno odgovorio: "Ne, ne namjeravamo obnavljati proizvodnju u Bosni i Hercegovini. Naravno, ja ne znam šta nosi budućnosti i šta će se desiti za desetak ili dvadeset godina, ali u ovom trenutku u Volkswagenu ne razmišljamo o obnavljanju proizvodnje u BiH".

Naravno, i prije postavljenog pitanja naslućivao sam upravo ovakav odgovor. Volkswagenov pogon u Slovačkoj je u tom trenutku radio punim kapacitetom, a sa akvizicijom Škode, njemački je koncern sebi obezbijedio značajnu prodajnu i proizvodu poziciju u cijeloj istočnoj Evropi. Međutim, u to vrijeme se kod nas u BiH uveliko javno govorilo o obnavljanju proizvodnje VW-a u Vogošći, tako da je pomenuto pitanje jednostavno moralo biti postavljeno.

Nakon pres-konferencije, nekoliko njemačkih novinara mi je prišlo te su se ljubazno raspitivali o stanju u BiH i Sarajevu. Na kraju razgovora jedan od njih mi je rekao kako je zaista teško povjerovati da bi Volkswagen mogao obnoviti proizvodnju u BiH, s obzirom na rat i novonastalu situaciju. Rekao je, također, da će koncern najvjerovatnije u BiH primijeniti klasičnu, dobro uhodanu šemu - pustit će nekog lokalnog partnera par godina da razvije uvoz, prodaju, distribuciju, servisiranje i cjelokupno poslovanje u BiH, a potom, kada se taj posao dobro stabilizira i nestanu sve poteškoće, doći će neka članica VW koncerna i preuzeti lokalnu kompaniju.

Ovih sam se dana jednostavno morao sjetiti ovih stvari s obzirom na to da su prošle sedmice ovdašnji mediji počeli objavljivati vijesti s naslovima tipa "Volkswagen se povlači iz Bosne i Hercegovine". Naime, kako prenose mediji, uprava VW Sarajevo je još u septembru objavila oglas i pokrenula prodaju svojih nekretnina u slobodnoj zoni Vogošća (bivši objekti i parcele nekadašnjeg TAS-a), a nakon prodaje znatnog dijela imovine zaključeno je da "koncern pakuje kofere i seli se iz BiH". Niko iz uprave VW Sarajevo već sedmicama ne odgovara na novinarske pozive, a u medijima je samo objavljeno kako se čelnici Preventa, koji je manjinski suvlasnik VW-a Sarajevo, protive reduciranju proizvodnje, a pogotovo zatvaranju pogona, jer smatraju da ovaj proizvodi pogon sa 400 zaposlenih radnika ima "poslovnu perspektivu".

I zaista, od 1999. godine pa sve do danas stvari su se u VW Sarajevo razvijale manje-više prema pomenutoj klasičnoj šemi, upravo onako kako je to rekao jedan od njemačkih novinara. Nijemci su u prvim poratnim godinama u BiH uvoz i prodaju VW automobila prepustili nekadašnjim čelnim ljudima vogošćanskog TAS-a (Tvornica automobila Sarajevo), a oni su pak taj posao preko ASA Auta povjerili Nihadu Imamoviću. On je, s druge strane, u narednim godinama veoma dobro i temeljito razvio uvoz, prodaju i servis svih automobila iz sastava VW grupe, a iz autobiznisa otišao je, pomenimo i to, nakon pobjede SDP-a na prošlim izborima. Priča se da su čelnici SDP-a nakon prošloizborne pobjede prvo otišli do Imamovićevog poslodavca i zatražili njegovo uklanjanje i to zbog sada već čuvene afere sa tadašnjim liderima socijaldemokratije ("dođe šef, uzme torbu i gotovo", op. a).

No, paralelno s tim uvozom i prodajom automobila iz sastava VW Grupe, u Vogošći se tih godina odvijao još jedan, paralelan proces koji je imao veze sa VW-om. Naime, njemačkoj je kompaniji po osnovu prijeratnog ulaganja pripalo 58 posto nekadašnjeg TAS-a, to jeste onoga što se danas zove VW Sarajevo. Preostalih 42 posto pripalo je Preventu, na čijem se čelu nalazi nekadašnji finansijski direktor TAS-a. Iako su se aktivnosti u tim nekadašnjim TAS-ovim prostorima kod nas godinama uporno zvali "proizvodnjom", to zapravo s proizvodnjom u pravom smislu te riječi nije imalo puno veze. Najveći dio vremena riječ je bilo o veoma jednostavnoj SKD montaži automobila iz sastava VW grupe, naprimjer Škode, na osnovu kojih su ti automobili kao "domaći proizvodi" bili oslobođeni carinskih dažbina kod nas.

Ugrubo rečeno, ta je "proizvodnja" izgledala ovako. Gotov automobil koji je tek sišao s proizvodnih traka u Češkoj se rastavljao, s njega su skidana stakla, točkovi i još ponešto, a potom se automobil tako rastavljen slao u BiH. U Vogošći bi se na taj automobil ponovo postavljali skinuti točkovi, stakla i tako dalje. U Vijeću ministara BiH su taj čin godinama tretirali kao domaću proizvodnju, što su redovno, svakih nekoliko mjeseci, nagrađivali usvajanjem odluke o oslobađanju od carinskih dažbina. Zahvaljujući tim odlukama, Škoda je uskoro postala jedan od najprodavanijih automobila u BiH, jer je jednostavno bila jeftinija od konkurencije opterećene carinama.

Međutim, u ovom trenutku je veoma interesantno pomenuti i da Vijeće ministara BiH nije bilo spremno i drugim proizvođačima odobriti iste ili slične povlastice. Naprimjer, predstavnici Renaulta, Hyundaia i drugih proizvođača su tih godina također tražili mogućnost da im se odobri SKD montaža i - što im je bilo još važnije - oslobađanje od carinskih dažbina, ali Vijeće ministara nije se obaziralo na te zahtjeve. Zbog toga su drugi proizvođači automobila godinama ismijavali našu "domaću proizvodnju", ironično govoreći kako čak ni vazduh u gumama Škode nije bosanskohercegovački. Naime, prema propisima, da bi neki proizvod stekao status domaćeg, morao bi u sebi sadržavati najmanje 30 posto dijelova proizvedenih u BiH, što u slučaju VW Sarajevo i ovdašnjih Škoda nikada nije dosegnuto.

Međutim, nakon Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH i EU, prije tri-četiri godine kod nas potpuno su ukinute carinske takse na uvoz novih automobila te su na taj način vozila koja su izlazila iz vogošćanskih pogona prestala biti jeftinija od drugih. Tim je činom, zapravo, i smisao "domaće proizvodnje" četverotočkaša na bh. poslijeratni način polako se u potpunosti izgubio. Vogošća, koja je prije rata u BiH Nijemcima bila interesantna zbog velikog tržišta SFRJ i visokih carina (23,5 miliona stanovnika, uvozni automobili opterećeni carinom od 100 posto), nakon prestanka bh. carinskih povlastica precrtana je izgleda trajno na svim mapama u Wolsburgu, što je ovih dana rezultiralo pričama povlačenjem Volkswagena iz BiH. Tome još dodajmo da je prije godinu-dvije objavljeno da Porsche Austria preuzima svu imovinu i ugovore ASA Holdinga, uvoznika i distributera automobila iz sastava VW grupe, i to baš onako kako je to prije 15 godina proročanski predvidio jedan njemački novinar. A nama u BiH sada ostaje samo da se sa sjetom sjećamo nekadašnjeg TAS-a, iz kojeg je svake četiri minute izlazio po jedan VW Golf, te da se konačno pomirimo s činjenicom da se Volkswagen povukao iz BiH još početkom 1992. godine... bar u smislu proizvodnje, kako se to kod nas očekuje i podrazumijeva.

Oslobođeje 16. 12. 2014.

Preporuka urednika

Kako je uništavan Energoinvest, nekadašnji ponos privrede BiH

Vijest koja je objavljena prošle sedmice, a u kojoj se kaže da je sarajevska kompanija Energoinvest ... link

Privatizacija: Referendumom do odluke o prodaji elektroprivreda

Konačno je u javnost isplivala dugo najavljivana Agenda ekonomskih reformi, koja je navodno urađena ... link

Privatizacija u BiH: Država je loš gazda, ali još ima i daleko gorih

Prošle sedmice od predstavnika nove izvršne vlasti čuli smo dobro poznate, ali pomalo zaboravljene ... link

Zatvaranje VW pogona u BiH: Rekvijem za proizvodnju automobila

U martu 1999. godine imao sam priliku prisustvovati pres-konferenciji Volkswagena AG u sjedištu ... link