Analize
Šta Bosnu i Hercegovinu u ekonomskom smislu očekuje u narednom periodu? Sudeći prema analizi DEP-a (Direkcija za ekonomsko planiranje BiH) koja je objavljena pod nazivom “Outlook - Perspektive 2017. do 2019. godine”, u ekonomiji zemlje se u pomenutom periodu može očekivati dodatna normalizacija ekonomskih prilika i sigurniji ekonomski oporavak praćen višim stopama rasta BDP-a (bruto domaćeg proizvoda) od preko 3,5 posto.

Ako se pažljivije pročita pomenuta analiza, lako je zaključiti da je ključna negativna tačka cijelog ovdašnjeg makroekonomskog sistema u tome što oporavak i rast bh. ekonomije u svim segmentima zavisi isključivo od oporavka ključnih tržišta i ekonomija u Evropskoj uniji i regionu. A to zapravo znači da u osnovi ništa ne zavisi od lokalne ekonomije, nego isključivo od onog što se dešava oko nas, što ni kratkoročno ni dugoročno ne predstavlja dobru osnovu. Kolokvijalno rečeno, moći ćemo se protegnuti ispod jorgana samo onoliko koliko ga neko drugi skroji.

DEP smatra da bi se u BiH u periodu od 2017. do 2019. godine trebao ostvariti viši nivo ulaganja, i domaćih i stranih, te viši stepen zaposlenosti i proizvodnje, što bi, naravno, trebalo rezultirati intenziviranjem i većom diverzifikacijom vanjskotrgovinske robne razmjene sa svijetom. Pogledajmo sada na čemu DEP zasniva te svoje prognoze po pojedinim sektorima. U analizi se navodi da se u narednom periodu može očekivati značajniji realni rast BDP-a, i to po slijedećim stopama: 3,4 posto u 2017. godini, zatim 3,8 posto u 2018. i 4 posto u 2019.

Međutim, odmah se dodaje da se prema EU projekcijama očekuje ubrzanje ekonomskog rasta u našem okruženju (Austrija, Hrvatska i Italija), a s obzirom na poboljšanje ekonomskih prilika u okruženju, može se očekivati i postepeno jačanje ekonomskog rasta u BiH. Ovaj obrazac “dešavanje u okruženju - dešavanje u BiH” se inače proteže u cijeloj analizi i veoma slikovito ocrtava prilično lošu današnju ekonomsku poziciju BiH, čija budućnost, kao budućnost nekakve kolonije, zavisi isključivo od dešavanja u matici. Naravno, u današnjem modernom svijetu i ekonomiji veoma je teško isključiti se i odvojiti od ostatka svijeta. Međutim, ni ovako pretjerana veza sa svijetom i okruženjem, s druge strane, jednostavno nije dobra. Otprilike kao kada bismo rekli da pobjeda na općim i lokalnim izborima u BiH zavisi isključivo od izbora i pobjeda određenih političkih snaga u zemljama u okruženju.

U analizi se dalje nabrajaju sve negativne strane bh. ekonomije, poput recimo jako niskog nivoa javnih radova projiciranih na samo 1,7 posto BDP-a u 2016. (javni radovi su u 2015. pali za više od 50 posto u odnosu na prethodni period, op. a.). Međutim, kao dobra vijest za bh. ekonomiju se navodi potpisivanje kreditnog aranžmana sa MMF-om, što bi trebalo, prema DEP-u, dodatno ojačati ekonomski rast u BiH. Matrica u ovom slučaju je prilično jednostavna i više nego očekivana: aranžman sa MMF-om otvara BiH vrata ostalih međunarodnih finansijskih institucija za podizanje kredita kojim bi se kao trebali potaknuti radovi na lokalnoj infrastrukturi. Lijepo, zar ne? Ne, nije pretjerano lijepo. Prvo, riječ je opet o kreditima za jednu prilično zaduženu zemlju kakva je BiH (a kako nas iskustvo uči, krediti kod međunarodnih institucija uvijek nose i određene političko-ekonomske ucjene), dok se, kao drugo, može dosta zamjerki pronaći i u nedostatku jasne vizije vezane za infrastrukturne radove na svim nivoima u našoj zemlji. Međutim, prema DEP-u, glavni rizici svih pomenutih projekcija se odnose na ostvarivanje osnovnih pretpostavki u smislu rasta eksternog okruženja, što pak prilično jasno oslikava otužnu ekonomsku situaciju kod nas.

Industrijska proizvodnja? Očekivano, u eurozoni se očekuje rast od 1,6 posto, što automatski znači i očekivanje trenda rasta industrijske proizvodnje u BiH od oko 5 posto. I opet ponavljamo. U današnjem svijetu jako je teško izolirati i izdvojiti jednu nacionalnu ekonomiju od okruženja. Ali ni ovakva lancima okovana veza ne nosi, s druge strane, također ništa dobro. Šta je sa organskim rastom, širenjem i razvojem, otvaranjem novih tržišta i tako dalje? Jedan predratni Energoinvest nikada ne bi postao ono što je bio neposredno pred rat da se u svom razvoju oslanjao samo na tržišta u okruženju i odrađivanje minornih poslova za kompanije s tih tržišta. Takvo preživljavanje od mrvica sa tuđih stolova ne može ni ekonomiji BiH dugoročno ništa dobro donijeti.

Idemo dalje. U analizi se navodi da su promjene na tržištu rada značajno determinisane poslovnim okruženjem u BiH i naravno u regionu. Dalje ide već ono uobičajeno: prema projekcijama Evropske komisije, u EU se u 2017. predviđa rast broja zaposlenih, odnosno smanjenje stope nazaposlenosti. A to bi trebalo dovesti do rasta potražnje u EU, odnosno do boljeg poslovnog ambijenta, što bi se naravno trebalo pozitivno odraziti i na poslovanje bh. preduzeća uz veće mogućnosti zapošljavanja. Opet, dakle, ista matrica. Shodno tome DEP očekuje u BiH u 2017. smanjenje nezaposlenosti i povećanje broja zaposlenih od 1,6 posto, godinu kasnije od 1,9 posto i tokom 2019. od čak 2,1 posto. Naravno, sve to samo pod pretpostavkom da ekonomijama u okruženju ništa ne krene u suprotnom smjeru od predviđenog i očekivanog.

Slijede potom veoma iscrpne analize o kretanjima inflacije u BiH, ali naravno i u EU i EU zoni, a zatim i kretanja u monetarnom sektoru BiH koja su opet, kako se to može očekivati, ekstremno vezana za kretanja u okruženju i generalno EU. DEP također predviđa i značajniji rast obima vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom, uz istovremeno, kako se to navodi u analizi, značajne stope nominalnog rasta uvoza (6,4 do 7,2 posto) i izvoza (7,1 do 7,9 posto), što bi se svakako odrazilo na porast deficita na tekućem računu BiH. Interesantno, u analizi se domaća tražnja navodi samo u slučaju uvoza inostrane robe u BiH, a koja bi uslijed porasta trebala rezultirati i povećanim obimom uvoza od 2,3 posto.

Dakle, za period 2017. do 2019. u Bosni i Hercegovini se predviđa dodatna normalizacija ekonomskih prilika i sigurniji ekonomski oporavak praćen višim stopama rasta BDP-a od preko 3,5 posto. Pri tome se očekuje da bi izvoz (koji zavisi od dešavanja na inostranim tržištima) trebao rasti nešto brže u odnosu na uvoz, a glavni nosioci ovog “izvoznog zamaha” trebale bi biti prerađivačka industrija te proizvodnja električne energije. S obzirom na to da naša industrija gotovo i ne radi, time se stvara dovoljno manevarskog prostora za izvoz viškova električne energije iz BiH, koja postaje jedna od glavnih bh. izvoznih roba. A ni to opet nije pretjerano dobro, jer na taj način postajemo proizvodna crna rupa regije odakle se čista, veoma jeftina električna energija žicama izvozi u regiju, pri čemu svi nusprodukti proizvodnih procesa, poput onečišćenja zraka i tako dalje, ostaju zauvijek ovdje da truju lokalni narod.

Nažalost, pri svemu tome u toj našoj prevelikoj povezanosti sa regijom i svijetom finansijski nećemo dobro proći. Evo primjera. Jedna ovdašnja kompanija proizvodila je električnu energiju u prvoj polovini ove godine po prosječnoj cijeni od 50 eura po MWh. To je bila proizvodna cijena za prvo polugodište. Pri tome je ta kompanija, zahvaljujući političkim dogovorima, prodavala tu električnu energiju drugoj bh. kompaniji po 33 i 37 eura po MWh, a potom, kako prenose mediji, zbog manjka kupovala električnu energiju u okruženju po čak 125 eura po MWh! I šta onda realno možemo očekivati od drugih izvoznih grana i općenito izvoza? Ali sve je to na izvjestan način normalna i očekivana posljedica zacrtanih ekonomskih smjernica koje su veoma čvrsto i nedvosmisleno postavljene prije desetak i više godina. Dakle, otprilike, šta smo posijali, to danas i žanjemo.

Oslobođenje 23. 08. 2017.

Preporuka urednika

Privedna banka Sarajevo sa 178 hiljada KM polugodišnje dobiti

Privredna banka Sarajevo (PBS) prvo polugodište 2017. godine završila je sa 178 hiljada KM ... link

Telekom Srpske Banja Luka sa 21 milion KM polugodišnje dobiti

Dioničko društvo Telekom Srpske Banja Luka u prvih šest mjeseci 2017. godine ostvarilo je neto ... link

Polugodišnja dobit KIB banke 809 hiljada KM, rast dobiti 3 posto

Komercijalno investiciona banka (KIB) Velika Kladuša u prvih šest mjeseci 2017. godine ostvarila je 809 ... link

Gordijev čvor u švicarskim francima koji se hitno treba raspetljati

Vlada Federacije BiH nedavno je odbacila Prijedlog zakona o konverziji kredita sa valutnom ... link