Analize
U posljednje vrijeme u Tuzlanskom kantonu - posebno u gradovima Gradačac, Gračanica i Tuzla - sve se više uzgajaju gljive i od toga pravi biznis. Gljive su tražena roba i kod nas i na tržištima EU, tako da danas pojedine zemlje iz zapadne Evrope, poput Austrije, Francuske, Italije, Njemačke i Švajcarske, nude povoljne kredite za firme koje se bave otkupom gljiva i izvozom. Da biznis sa gljivama može biti dobar, svjedoči i sljedeće. Otkupna cijena osušene lisičarke kreće se od 8 do 20 KM po kilogramu, u zavisnosti od klase. Za kilogram sušenog smrčka prve klase može se dobiti i 250 KM, a za suhe vrganje 25 KM po kilogramu. No, bez obzira na pomenute cijene, u bh. prodaji gljiva većinom dominiraju šampinjoni sa oko 80 posto, a potom slijedi bukovača i japanska gljiva shiitake, koja je poznata u svijetu po svojim antikancerogenim svojstvima.

Koliko se u pomenutom području BiH razvija biznis sa gljivama, svjedoče i sljedeći podaci. Prije nekoliko godina domaću potražnju za gljivama pokrivale su gljive iz uvoza sa čak 90 posto, dok se danas sva prodajna mjesta snabdijevaju 100 posto gljivama iz domaće proizvodnje. I to je zaista ogroman uspjeh. Ujedno i veoma dobar pokazatelj kojim bi smjerom trebala ići gotovo cjelokupna poljoprivredna proizvodnja u BiH, jer, kao što je poznato, mi danas uvozimo gotovo sve, od čega većinu i sami možemo proizvesti. U Vladi Tuzlanskog kantona su prepoznali velike mogućnosti sa ovim biznisom, pa se od 2008. godine poticaji za proizvodnju gljiva dodjeljuju s nivoa Kantona. Poticaji su prošle godine iznosili oko 30 KM po toni komposta, od čega su proizvođači komposta dobivali pola. Proizvođači gljiva su nedavno sa resornim ministrom razgovarali o povećanju poticaja i zatražili da se poticaji povećaju za 5 KM, no šta će biti s tim zahtjevom, ostaje nam tek da vidimo. Dakle, u ovoj kratkoj priči imamo dosta makroekonomskih elemenata da pratimo razvoj biznisa i podršku države. Nažalost, sudeći prema prijašnjim iskustvima, uzgajivačima gljiva se ne piše ništa dobro.

Lokalni poduzetnici i proizvođači su prepoznali na vrijeme u svemu pomenutom dobar biznis, što je rezultiralo tim da je na jednom geografskom području domaća proizvodnja u potpunosti zamijenila i potisnula uvoz. Makroekonomski gledano - sjajan rezultat. Ne “izvozimo” više pare za nešto što možemo i sami proizvesti. A to, nažalost, nije baš uobičajeno u poljoprivredi BiH. Ostaje pri tome i dosta manevarskog prostora za razvoj i rast proizvodnje, pa čak i za izvoz. Kantonalna vlada poticajima ohrabruje domaće proizvođače i, sudeći bar prema medijskim izvještajima, postoji i određeno razumijevanje i uvažavanje na relaciji vlast - proizvođači. To je također pohvalno, jer upravo tako funkcioniraju odnosi na tim relacijama u svim razvijenim zapadnim zemljama.

Nažalost, mi iz svih proteklih dvadesetak godina od kraja rata do danas nismo naučili ništa, tako da čak većina običnih ljudi danas, ali nažalost i ljudi na vlasti, ne mogu ni da naslute iz kojeg im pravca dolazi najveća opasnost. A historija nas uči da će se ta “opasnost” neminovno aktivirati čim ova proizvodnja dosegne određene nivoe koji će ugroziti slobodan i neograničen uvoz gljiva u BiH. To će, kao i bezbroj puta do sada, prvi primijetiti brojni saradnici i plaćenici i Svjetske banke i MMF-a u BiH te će, shodno tome, promptno reagirati. A sve u cilju zaštite slobodnog i neograničenog uvoza u BiH te maksimalnog smanjenja manevarskog prostora za proizvodnju u našoj zemlji.

Prof. dr. Nikola Grabovac, jedan od rijetkih bh. entitetskih ministara finansija koji je u budžetu imao suficit (za razliku od današnjih koji imaju hronični deficit), piše u svojoj knjizi “Privreda BiH pred kolapsom” kako se do rata u BiH poljoprivredi pridavala velika pažnja, pri čemu se ona razvijala kroz dva sistema - društveni i privatni sektor. Ta pažnja je rezultirala time da smo imali sisteme poput Agrokomerca, Hepoka, Poljoprivrednog dobra “Mladen Stojanović”, UPI-ja i tako dalje. Privatni sektor je u prijeratnoj BiH imao zapažene rezultate, što je uticalo da smo imali bogatog seljaka - poljoprivrednog proizvođača, baš kao što je to danas uobičajeno i normalno u Francuskoj, Italiji, Njemačkoj i Švajcarskoj.

Nažalost, sve je to nakon rata naglo i brutalno srušeno. Makroekonomija BiH je po završetku ratnih dejstava potpuno prepuštena u ruke Svjetskoj banci, a potom i MMF-u, čiji su predstavnici “isposlovali” da sve društvene poljoprivredne firme iz BiH jednostavno propadnu, pri čemu su uspjeli i da ukinu podršku države individualnim poljoprivrednim proizvođačima. Nažalost, većina građana u BiH ne zna - ili pak neće da zna - da je ovo klasični obrazac ponašanja Svjetske banke i MMF-a, koji su planski i veoma smišljeno razvalili sve privredne grane u BiH kako bi uništili domaću proizvodnju, a nedostatak robe na tržištu kompenzirali uvozom koji više nema ni carina ni bilo kakvih drugih ograničenja.

Svjetska banka i MMF su “dosta dobar” posao u BiH odradili i u smislu ometanja i zaustavljanja finansiranja domaće poljoprivrede. Tako, recimo, prof. Grabovac u svojoj knjizi piše sljedeće: “Razlozi za ovakvo stanje u poljoprivredi proizlaze iz činjenice da nadležne vlade i ministarstva nisu bili u stanju da obezbijede trajne izvore fnanciranja, kreditiranja i podsticanja poljoprivredne proizvodnje. Sredstva u budžetima nadležnih organa uprave nisu se mogla niti smjela osigurati. Protiv kreditiranja poljoprivrede i podsticaja bili su Svjetska banka i MMF. Svoju politiku zasnivaju na postojećoj politici da ne treba povoljno kreditirati, subvencionirati i premirati domaću poljoprivrednu proizvodnju, pri čemu, istovremeno, sve države u susjedstvu i u EU ulažu ogromna sredstva za subvencioniranje i premiranje njihove poljoprivredne proizvodnje.”

Obratite pažnju na dio koji kaže da nadležni organi “nisu mogli niti smjeli” osigurati finansiranje poljoprivrede, a to je na svojoj koži lično osjetio i prof. Grabovac dok je bio federalni ministar finansija. U njegovo vrijeme bile su planirane za naše prilike prilično velike subvencije za poljoprivrednike u FBiH (29 raznih subvencija u stočarstvu, ratarstvu, voćarstvu i vinogradarstvu te poticaji za subvencioniranje kamate u poljoprivredi, fonda za razvoj poljoprivrede, sredstva za zaštitu biljaka i tako dalje), ali je sve to hitno i brutalno zaustavljeno zahvaljujući predstavnicima međunarodnih finansijskih institucija. Zbog toga se prof. Grabovac pita: “U razvijenim zemljama subvencije za poljoprivredu su vrlo visoke u odnosu na vrijednost ukupne godišnje proizvodnje. Tako, naprimjer, subvencije u Evropskoj uniji iznose 43 posto, Švajcarskoj 78 posto, Norveškoj 71 posto, Japanu 76 posto..., a u budžetu FBiH jedva 0,52 posto. Ostaje nejasno zašto MMF blokira subvencije poljoprivredi u FBiH, ako ne iz razloga da uvozimo hranu, a izvozimo devize plaćajući uvezenu hranu.”

Kada danas pogledamo iznos i strukturu ogromnog i hroničnog vanjskotrgovinskog deficita BiH, znamo odgovor i na tu nedoumicu prof. Grabovca. Da, MMF i Svjetska banka su upravo zato i blokirali razvoj domaće proizvodnje u BiH kako bi se forsirao uvoz hrane i poljoprivrednih proizvoda te izvoz deviza za kupovinu te hrane. Današnji statistički pokazatelji veoma jasno i nedvosmisleno ukazuju upravo na to. Uvozimo, naprimjer, vodu koju i sami proizvodimo. Na veliku žalost svih građana BiH, za razliku od vremena prof. Grabovca, saradnici i plaćenici Svjetske banke i MMF-a u BiH danas su još više izverzirani te su u potpunosti penetrirali u sve pore bh. izvršne, pa čak i zakonodavne vlasti, te su u potpunosti preuzeli u svoje ruke ekonomiju BiH. Zbog toga za bh. uzgajivače gljiva budućnost i nije baš pretjerano svijetla. Jer, čim u Svjetskoj banci i MMF-u primijete da lokalna proizvodnja raste i da se razvija te da remeti uvoz, hitno će reagirati da brojnim zakonskim rješenjima spriječe i na vrijeme zaustave te “anomalije”.

Oslobođenje 30. 08. 2017.

Preporuka urednika

Privedna banka Sarajevo sa 178 hiljada KM polugodišnje dobiti

Privredna banka Sarajevo (PBS) prvo polugodište 2017. godine završila je sa 178 hiljada KM ... link

Telekom Srpske Banja Luka sa 21 milion KM polugodišnje dobiti

Dioničko društvo Telekom Srpske Banja Luka u prvih šest mjeseci 2017. godine ostvarilo je neto ... link

Polugodišnja dobit KIB banke 809 hiljada KM, rast dobiti 3 posto

Komercijalno investiciona banka (KIB) Velika Kladuša u prvih šest mjeseci 2017. godine ostvarila je 809 ... link

Gordijev čvor u švicarskim francima koji se hitno treba raspetljati

Vlada Federacije BiH nedavno je odbacila Prijedlog zakona o konverziji kredita sa valutnom ... link