Analize
Dioničko društvo BH Telecom Sarajevo prvo polugodište 2017. godine završilo je sa 36,4 miliona KM ukupne neto sveobuhvatne dobiti, što u odnosu na isti period lani predstavlja povećanje profita od 70 posto. Iako su poslovni prihodi kompanije za desetak miliona KM manji od prihoda ostvarenih u prvom polugodištu lani, BH Telecom je zahvaljujući, između ostalog, povećanim finansijskim prihodima te gubicima utvrđenim direktno u kapitalu prošle godine, ipak uspio iskazati bolji finansijski rezultat u prvoj polovini 2017.

Ono što je u cijelom ovom slučaju najinteresantnije za sve građane BiH je odnos poslovanja BH Telecoma naspram ostala dva dominantna telekom-operatora u našoj zemlji - Telekoma Srpske (Mtel) Banja Luka i Hrvatskih telekomunikacija (HT) Mostar - i to prvenstveno zbog vlasničkih struktura u ove tri kompanije. BH Telecom je, kao što znamo, još u većinskom vlasništvu Vlade FBiH, koja kontrolira 90 posto dionica ovog dioničkog društva, dok je Telekom Srpske prodat prije 11 godina Telekomu Srbije, pri čemu i u vlasničkoj strukturi HT-a Mostar danas imamo moćni njemački koncern Deutsche Telekom (DT), koji preko HT-a Zagreb i ostalih kompanija iz susjedstva kontrolira dobar dio vrijednosnih papira hercegovačkog operatora. Prema mjerilima i normama Svjetske banke i generalno međunarodne zajednice i Telekom Srpske i HT Mostar su odavno privatizirane kompanije. Zbog toga je veoma interesantno porediti poslovanje ove tri kompanije u BiH, koje posluju u istom poslovnom okruženju, čije se poslovanje regulira istim zakonskim okvirom, sa klijentima iste kupovne moći i tako dalje, što bi nam u konačnici trebalo pokazati ko je bolji gazda u poslovanju - država ili privatni kapital.

Sjetimo se samo koliko smo puta do sada čuli klasičnu privatizacijsku floskulu “sa novim privatnim vlasnikom stižu i nove tehnologije, veća zaposlenost, bolje poslovanje, niže cijene usluga” i tako dalje. Evo, nove privatne (su)vlasnike imamo odavno u HT-u Mostar i to jedan tako moćan koncern kakav je bez ikakve sumnje njemački DT. Iako Vlada FBiH ima veći udjel u kapitalu HT-a Mostar od DT-a, Nijemci su sve donedavno kontrolirali ključni segment ovog privrednog društva - finansije. Oni su to nastavili raditi i dalje, samo što se od oktobra 2015. na mjestu direktora finansija umjesto Nijemca sada nalazi osoba koja dolazi iz susjedne Hrvatske. No, bez obzira na to, može se pretpostaviti sa velikom dozom sigurnosti da se sve ključne finansijske odluke u HT-u Mostar i dalje kontroliraju direktno iz Deutsche Telekoma, kao uostalom i do sada. Otkako su dionice HT-a Mostar registrirane u Registru vrijednosnih papira FBiH, a dobrim dijelom i prije toga, ovom kompanijom upravljaju iz Njemačke, što s druge strane također znači da je prošlo dovoljno vremena da se može napraviti kvalitetno poređenje upravljanja kompanijama na istom tržištu, s istim klijentima i s istim zakonskim okvirom.

Telekom Srpske Banja Luka je prvo polugodište 2017. završio sa 25,4 miliona KM neto dobiti, što u odnosu na isti period lani predstavlja smanjenje profita za 18,5 posto, navodi se u nerevidiranom, nekonsolidovanom finansijskom izvještaju o poslovanju ove kompanije. Ovaj finansijski rezultat ne smije se zabunom miješati sa 21,7 miliona KM dobiti u istom periodu Telekoma Srpske Banja Luka, ali iz konsolidovanog izvještaja grupe koju osim matične kompanije još čine i Mtel Austria, Logosoft Sarajevo i Mtel Podgorica. Telekom Srpske, baš kao i BH Telecom, u prvom polugodištu ove godine imao je manje poslovne prihode u odnosu na isti period lani (204 nasuprot 217 miliona KM), pri čemu je ova kompanija znatnije smanjila poslovne rashode u 2017.

Nažalost, do trenutka nastanka ovog teksta HT Mostar još nije objavio svoj polugodišnji finansijski izvještaj o poslovanju tako da ćemo poslovanje ovog telekom-operatora morati porediti na osnovu prethodnih poslovnih rezultata. Kakav će biti ovogodišnji poslovni rezultat HT-a Mostar, jako je teško naslutiti - jer izvještaj još nije ni objavljen - no, evo, vrijedi se prisjetiti da je prvo polugodište 2016. HT Mostar završio sa gubitkom od 1,15 miliona KM. Ovdašnji, ali i regionalni mediji su tu vijest prenosili u stilu “vjerovali ili ne” ili “dogodilo se nezamislivo”, no, bilo kako bilo, hercegovački telekom-operator pod dirigentskom palicom moćnog DT-a 2016. godinu je na kraju ipak završio pozitivno, sa 7,5 miliona KM dobiti, pri čemu je HT Mostar, dodajmo još i to, na kraju godine od osnovnih poslovnih aktivnosti napravio gubitak od 4,7 miliona KM! Dakle, trenutno se još ne zna polugodišnji rezultat ove kompanije za 2017. no, ako promatramo trend u proteklom periodu, može se ponešto i naslutiti. 2015. HT Mostar je završio sa vjerovali ili ne 1,8 miliona KM dobiti, ali je ipak daleko važnije što već nekoliko godina zaredom padaju prihodi kompanije, baš kao i u slučaju druga dva dominantna telekom-operatora u BiH. Taj pad prihoda je najvjerovatnije posljedica globalnih tehnoloških promjena u svijetu, poput pojave brojnih besplatnih aplikacija za smartphone koje omogućavaju besplatan razgovor i besplatno slanje poruka, no te promjene na isti način utiču na sve telekom-operatore, zar ne?

Pogledajmo sada šta Regulatorna agencija za komunikacije BiH (RAK) kaže o tržišnim udjelima telekom-operatora kod nas. U segmentu fiksne telefonije (ukupan broj aktivnih telefonskih linija 683.984 i čak 12 operatora) BH Telecom Sarajevo je na kraju prvog kvartala ove godine imamo najveće tržišno učešće od čak 41,08 posto, a slijede Telekom Srpske sa 32,7 posto, HT Mostar sa 12,6 posto te novi operatori sa 13,5 posto tržišnog udjela. U segmentu mobilne telefonije (ukupan broj korisnika 3.281.402) BH Telecom je opet ubjedljivi tržišni lider sa 47,3 posto tržišnog udjela, a slijedi Telekom Srpske sa 38,4 posto te HT Mostar sa 14 posto. I na kraju, u segmentu pristupa internetu (ukupan broj priključaka širokopojasnog pristupa 666.344 putem fiksne mreže, te 388.508 xDSL priključaka i 218.225 priključaka putem kablovske mreže) RAK nije objavio podatke o pojedinačnim tržišnim udjelima nekog od čak 71 operatora u BiH, nego isključivo podatke o procentualnoj zastupljenosti različitih vrsta širokopojasnog interneta u BiH te o stopi penetracije korištenja interneta putem fiksne mreže (83,4 posto).

Na kraju zaključimo. Privatizacija telekom-operatora i dolazak novih velikih “privatnih” igrača na tržište BiH nisu do sada - a prošlo je više od deset godina - rezultirali ničim novim ili nekim većim ili značajnijim poboljšanjem. U proteklim godinama u privatizirane kompanije u BiH nisu pristigle nove tehnologije, nisu pristigle ni nove menadžerske vještine ni bolje upravljanje, nikakvih značajnijih promjena u smislu većeg zapošljavanja također nije bilo, naprotiv... jedina je razlika zapravo u tome što prihodi i profit kompanije više ne idu u džep jednog, nego u džep drugog vlasnika. Kod nas u narodu za to slikovito kažu sjahao Kurto da uzjaše Murto. I to je ujedno prava suština svake privatizacijske priče u segmentu telekomunikacija. BH Telecom Sarajevo, kompanija u kojoj je još dominantno državno vlasništvo, posluje bolje od konkurencije i još se može nositi na tržištu sa privatiziranim ili pak djelomično privatiziranim kompanijama iz istog tržišnog segmenta. To na kraju vodi do zaključka da za poslovanje kompanije i nije toliko važan oblik vlasništva, nego prevashodno dobar i kvalitetan menadžment. Deng Xiaoping, tvorac kineskog ekonomskog preporoda, kada su ga američki konsultanti prije tridesetak godina počeli ubjeđivati da privatizuje tamošnje kompanije, rekao je slijedeće: “Nije važno koje je boje mačka sve dok ona lovi miševe.” Situacija na telekomunikacionom tržištu BiH svjedoči u prilog tome. I to se odavno zna. Jedino što u cijeloj ovoj priči ostaje velika nepoznanica jeste kako ljudi u BiH, i političari ali i obični građani, još padaju na te priče o preporodu koji navodno neizostavno dolazi sa privatizacijom profitabilnih državnih kompanija, poput telekoma i elektroprivreda. E to je pravo čudo!

Oslobođenje 06. 09. 2017.

Preporuka urednika

Privedna banka Sarajevo sa 178 hiljada KM polugodišnje dobiti

Privredna banka Sarajevo (PBS) prvo polugodište 2017. godine završila je sa 178 hiljada KM ... link

Telekom Srpske Banja Luka sa 21 milion KM polugodišnje dobiti

Dioničko društvo Telekom Srpske Banja Luka u prvih šest mjeseci 2017. godine ostvarilo je neto ... link

Polugodišnja dobit KIB banke 809 hiljada KM, rast dobiti 3 posto

Komercijalno investiciona banka (KIB) Velika Kladuša u prvih šest mjeseci 2017. godine ostvarila je 809 ... link

Gordijev čvor u švicarskim francima koji se hitno treba raspetljati

Vlada Federacije BiH nedavno je odbacila Prijedlog zakona o konverziji kredita sa valutnom ... link