Analize
U svijetu finansija postoje dva važna datuma. Prvi je sredinom godine (30. 6.), a drugi krajem fiskalne godine (31. 12.), što predstavlja dane s kojim se obračunavaju polugodišnji i godišnji finansijski izvještaji o poslovanju neke kompanije. S obzirom na to da smo još relativno daleko od kraja 2017, pogledajmo kako su u prvih šest mjeseci poslovale veće bh. kompanije, što će nam pomoći da steknemo dojam kakvo je trenutno stanje u poslovnom životu BiH.

Pogledajmo prvo kako su poslovale najprofitabilnije i najveće bh. kompanije. BH Telecom Sarajevo, jedno od najprofitabilnijih privrednih društava kod nas, prvo polugodište 2017. završio je sa 36,2 miliona KM neto dobiti, što predstavlja povećanje profita od 70 posto u odnosu na isti period lani. Telekom Srpske Banja Luka je iskazao dobit od 21,7 miliona KM, što predstavlja smanjenje profita od 18,7 posto u odnosu na isti period lani, dok je u osnovi ipak najlošije prošao HT Mostar, sa samo 268 hiljada KM dobiti. No, koliko to god čudno zvučalo, ovaj finansijski rezultat je zapravo jako dobar za ovu kompaniju, koja je prvo polugodište 2016. završila sa 1,1 milion KM gubitka.

Najveća bh. kompanija je Elektroprivreda BiH Sarajevo, sa godišnjim prihodom od skoro milijardu KM. No, taj i toliki prihod, pa čak ni poslovanje u uvjetima prirodnog monopola, nisu bili dovoljni menadžmentu ove kompanije da posluje pozitivno. Sredinom godine iskazan je gubitak od 22,8 miliona KM, što je prevashodno, kako tvrde upućeniji, posljedica katastrofalno lošeg ugovora sa mostarskim Aluminijem. Naime, Elektroprivreda BiH je u prvom kvartalu ove godine prodavala Aluminiju struju po cijeni od 37 eura po MWh, dok je u isto vrijeme, kako prenose mediji, zbog manjka kupovala struju na tržištu po 100 ili čak 120 eura po MWh. Naravno, s takvom poslovnom politikom niko, pa ni Elektroprivreda BiH, ne može biti pozitivan.

Elektroprivreda BiH će taj minus, kako trenutno stvari stoje, pokušati anulirati sa novim, višim cijenama električne energije za domaćinstva i privredu. Računi bi već do sada bili uvećani, no, s obzirom na to da je Elektroprivreda BiH nedavno počela fakturisati na svojim računima i RTV taksu, povećanje cijena struje je vjerovatno prolongirano za neko dogledno vrijeme, čim se malo stišaju strasti u javnosti. Kako će Elektroprivreda BiH proći u svemu tome, ostaje da se vidi, ali ovoj kompaniji nikako ne ide u prilog liberalizovano tržište električne energije i postojanje više od dvadeset licenciranih dobavljača u BiH zbog mogućeg “prebjega” klijenata u budućnosti.

Elektroprivreda HZHB Mostar prvo polugodište 2017. završila je sa 452 hiljade KM neto dobiti, što je manje nego u istom periodu lani kada je dobit iznosila 2,2 miliona KM. No, ovo se javno preduzeće oporavilo nakon što se uspjelo osloboditi ugovora sa Aluminijem, zbog kojeg je nedavno moralo otpisati više od 100 miliona KM gubitka. Čak se i danas dobit ove kompanije usmjerava u pokrivanje gubitaka iz prethodnog perioda.

Situacija sa Elektroprivredom RS-a Trebinje daleko je komplikovanija, prevashodno zbog ekstremno složenog ustroja društva. Iako je ovaj mješoviti holding u prvom polugodištu 2017. ostvario 48 miliona KM prihoda od prodaje električne energije, rezultat poslovanja ove kompanije je gotovo nebitan i ne pokazuje zapravo ništa. Elektroprivreda RS-a je sastavljena od 11 zavisnih kompanija (pet proizvodnih, pet distributivnih i IRC), u kojima ima po 65 posto suvlasništva - izuzev u slučaju IRC-a u kojem ima 51 posto. Stoga je zapravo mnogo važnije kako su poslovala proizvodna preduzeća, tri hidrocentrale i dvije termoelektrane, jer to pokazuje stvarno stanje u holdingu. RiTE (akronim od rudnik i termoelektrana) Ugljevik prvo polugodište je završio sa 17,9 miliona KM gubitka, pri čemu RiTE Gacko još nije objavio polugodišnji izvještaj o poslovanju. No, sa velikom dozom sigurnosti se može pretpostaviti da sve baš i nije u najboljem redu sa termoelektranom Gacko, s obzirom na nedavne promjene menadžmenta te na gubitak od 4,1 milion KM lani. Osim toga, planom za 2017. ovog društva predviđena je dobit od milion KM, ali je istim planom predviđen i gubitak od 12 miliona KM u narednoj godini! Očigledno je da nešto ne štima u RiTE Gacko.

Hidroelektrane na Vrbasu Mrkonjić-Grad prvo polugodište su završile sa 912 hiljada kM dobiti, a Hidroelektrane na Drini Višegrad sa 4,3 miliona KM gubitka. Hidroelektrane na Trebišnjici Trebinje još nisu objavile polugodišnji izvještaj o poslovanju, ali jedno je sigurno: organizaciona šema Elektroprivrede RS-a i zavisnih preduzeća - koju su nametnuli predstavnici međunarodne zajednice radi lakše i jeftinije privatizacije - nije donijela ništa dobro ovim kompanijama. Vrijedi napomenuti da su predstavnici međunarodne zajednice istu sudbinu namijenili i federalnim elektroprivredama, ali razbijanje ovih infrastrukturnih javnih preduzeća na sitnije dijelove nije provedeno uglavnom zbog konstantnih političkih natezanja i svađa u FBiH, a ne, nažalost, zbog osmišljenog otpora toj ekonomski gledano prilično sumanutoj ideji.

Banke su u prvom polugodištu 2017. ostvarile rekordne poslovne rezultate, pri čemu su samo u FBiH u prvih šest mjeseci iskazale dobit od oko 152 miliona KM. Od ostalih kompanija pomenimo samo neke. Energopetrol Sarajevo je konačno uplovio u pozitivne vode sa 6 miliona KM polugodišnje dobiti. Sarajevski Milkos je uknjižio 207 hiljada KM dobiti, Vispak Visoko 581 hiljadu KM dobiti, Standard Furniture Factory Sarajevo 608 hiljada KM profita, Pobjeda Rudet Goražde 720 hiljada KM, Riba Neretva Konjic 196 hiljada, Klas Sarajevo milion KM dobiti i tako dalje.

Nažalost, prilično veliki broj kompanija u BiH je iskazao i negativan polugodišnji rezultat, no, ovoga ih puta nećemo pominjati. Pomenut ćemo, s obzirom na to da je riječ o jednoj od najvećih privatiziranih bh. kompanija, samo Rafineriju nafte Brod, koja je prvo polugodište 2017. završila sa minusom od 7,5 miliona KM. No, kompanija iz sastava iste grupacije, Rafinerija ulja Modriča, u istom je periodu iskazala dobit od 1,4 miliona KM.

Očigledno, prva polovina 2017. godine u poslovnom je smislu bila dobra za telekome, banke i pojedina veća preduzeća iz drugih sektora poslovanja. Nažalost, prilično veliki broj kompanija je poslovao sa gubicima - i to velikim - ali u većini slučajeva riječ je o gubitašima od kojih su se mogli i očekivati takvi rezultati. Hronični gubitaši uglavnom su kompanije u kojima politika donosi poslovne odluke ili su pak loše i neadekvatno privatizirane kompanije, u kojima opet, nažalost, politika donosi konačne poslovne odluke. Naravno, sve se pomenuto odnosi na velike bh. kompanije, velika dionička društva, dok mali, kao i do sada, preživljavaju kako znaju i umiju te pri tome jedva sastavljaju kraj s krajem.

Oslobođenje 27. 09. 2017.

Preporuka urednika

Bh. banke sa rekordnom dobiti u prvoj polovini 2017. godine

Komercijalne banke u Bosni i Hercegovini na kraju prvog polugodišta opet su ostvarile ... link

HT Mostar u prvom polugodištu 2017. sa 268 hiljada KM dobiti

Javno preduzeće Hrvatski telekom Mostar (HT Mostar) prvo polugodište 2017. godine završilo ... link

Uloga mačke u poslovanju tri dominantna telekom operatora

Dioničko društvo BH Telecom Sarajevo prvo polugodište 2017. godine završilo je sa 36,4 ... link

Osnovni pokazatelji poslovanja komercijalnih banaka u FBiH

U Federaciji BiH na dan 30. 06. 2017. godine poslovalo je 15 komercijalnih banaka, kao i na kraju ... link