Analize
Premijer Vlade FBiH Fadil Novalić i njegov ekonomski savjetnik te član Ekonomskog savjeta federalne Vlade Goran Miraščić prošle su sedmice kazali lokalnim medijima kako je u posljednje vrijeme došlo do rasta svih ekonomskih indikatora, a posebno u segmentu tržišta rada. Obojica su rast broja uposlenih vezali za reforme i Reformsku agendu, koja je, po njima, ispunjena do nivoa od 64 posto. Premijer Novalić je potcrtao da je broj uposlenih porastao za više od 36.000 novouposlenih osoba te da je to rezultat provedene ekonomske politike. Dodao je i da je pri tome 25.000 osoba otišlo u penziju - te da je na njihova mjesta došlo 25.000 novih ljudi - ali to ipak nije mogao pripisati kao poen Vladi FBiH jer nisu ni stvorena nova radna mjesta. To je, kazao je premijer, donekle umanjilo “naš rezultat u novostvorenim radnim mjestima”. Premijerov savjetnik bio je daleko umjereniji i primjetno manje euforičan. On je rekao da je broj uposlenih porastao zahvaljujući provedenim reformama te naglasio da Vlada FBiH koristi u statistici tržišta rada dvije vrste podataka - podatke Porezne uprave FBiH i podatke Zavoda za statistiku FBiH. I on je istakao cifru od 36.000 novouposlenih, dok je za njega, kako je rekao, pitanje da li se u tom slučaju radi o svim novouposlenim ili i o onima koji su po prvi put uvedeni u sistem u suštini nebitno.

Obratimo pažnju na slijedeće. Vlada FBiH se zbog provedenih reformi hvali porastom svih ekonomskih indikatora, a posebno porastom broja uposlenih. No, tu u startu imamo odmah mali problem. Aktuelna Vlada FBiH je prva dosadašnja vlada koja je u statistiku tržišta rada uvela i podatke Porezne uprave FBiH, koja, naime, nije ovlaštena za prikupljanje i objavljivanje statističkih podataka o broju uposlenih. Za to je ovlašten Zavod za statistiku FBiH, odnosno na državnom nivou Agencija za statistiku BiH koja se koristi podacima entitetskih institucija. Doduše, istini za volju, i premijer i njegov savjetnik su zaista u pravu kada kažu da su podaci Porezne uprave prilično pouzdani zbog pristupa takozvanim MIP (akronim od mjesečni izvještaj o isplaćenim plaćama, op. a) obrascima. No, svejedno, u ovom slučaju je nadležna institucija ipak Zavod za statistiku i svi državni službenici bi trebali koristiti isključivo te zvanične izvještaje, kao što je to uobičajeno svuda u svijetu. S obzirom na to da federalni premijer često voli sve porediti sa EU, recimo to na ovaj način. Dužnosnici EU isključivo koriste podatke Eurostata, tamošnje nadležne statističke agencije, iako je nedvojbeno da i tamošnje porezne uprave imaju prilično pouzdane podatke.

Pogledajmo sada, dakle, šta o kretanjima na tržištu rada u FBiH kažu podaci Zavoda za statistiku FBiH. Prema posljednjem saopštenju Zavoda, ukupan broj uposlenih u avgustu 2017. u FBiH iznosio je 466.912 osoba, što predstavlja smanjenje od 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na avgust 2016. godine broj uposlenih povećan je za 1,9 posto, a u apsolutnim iznosima broj uposlenih je povećan za 8.938 osoba. No, da ne bude zabune. Kada predstavnici Vlade FBiH u ovom slučaju govore o brojci od 36.000 novouposlenih, oni kao datum poređenja uzimaju 31. mart 2015. godine, kako je to istakao Miraščić. Pogledajmo sada šta kažu podaci Zavoda o porastu broja uposlenih u tom periodu. Zavod kaže da su u martu 2015. u FBiH bile zaposlene ukupno 446.304 osobe, što znači da je do danas statistika službeno zabilježila povećanje broja uposlenih od 4,6 posto i to u pomenutom periodu od gotovo tri godine. Uredu, to je zaista lijepo i svako povećanje broja uposlenih zaista zaslužuje sve pohvale.

No, uporedimo sada kako se rast broja uposlenih u FBiH kretao ranije. (F)BiH, kao što znamo, ne postoji samo od marta 2015. godine. Prema podacima Zavoda za statistiku FBiH, broj uposlenih, naprimjer, u 2008. u odnosu na 2005. porastao je za, vjerovali ili ne, čak 10,8 posto, odnosno za 10,5 posto u odnosu na 2006. godinu! Dakle, aktuelna Vlada FBiH jeste u tom segmentu napravila određeni pomak, ali su to radile i prethodne vlade. I to daleko bolje. A i bez reformi iz Reformske agende. U 2009. broj uposlenih je porastao za 9,4 posto u odnosu na 2006. ili za 3,1 posto u odnosu na 2007. Nakon 2008. godine, kada se svjetska finansijska kriza prelila i na područje BiH, svi ekonomski indikatori u našoj zemlji su kliznuli prema dolje, pa tako i broj uposlenih. No, oporavak je uslijedio nakon nekoliko godina, pa je tako statistika opet zabilježila 2014. povećanje broja uposlenih za 1,4 posto u odnosu na 2012. U 2015. prosječan broj uposlenih je povećan za 3,4 posto u odnosu na 2013. godinu i to bez Reformske agende.

Šta možemo zaključiti iz pomenutih podataka? Prvo, broj uposlenih u FBiH rastao je u proteklim godinama i bez reformi i Reformske agende, kao i bez aktuelne federalne Vlade. Broj uposlenih znao je da raste i po daleko većim stopama od sadašnjih. Aktuelna Vlada FBiH jeste napravila određene pomake u ovom segmentu, ali nije ni najbolja niti najlošija u tome, nego je negdje u sredini, u prosjeku. Porast broja uposlenih od 4,6 posto u periodu od tri godine jeste dobar, ali bilo je, kao što vidimo, i daleko boljih rezultata (9,4 posto, 10,5 posto i 10,8 posto). Drugo, vezati porast broja uposlenih isključivo za reforme iz Reformske agende je prilično diskutabilno, jer, kao što vidimo iz statističkih podataka, porast broja uposlenih u FBiH registriran je i prije Reformske agende.

Treće, uvođenje i korištenje podataka Porezne uprave FBiH u svrhu praćenja stanja na tržištu rada u većem bh. entitetu je prouzrokovalo brojne nedoumice. Zašto odjednom ti podaci kada se svuda u svijetu uvijek koriste podaci nadležnih institucija? Relevantniji podaci? Možda i jesu. Ali i druge zemlje na svijetu imaju porezne uprave pa uprkos tome i dalje koriste samo službene statističke pokazatelje nadležnih agencija. Četvrto, ključni problem sa podacima Porezne uprave FBiH o broju uposlenih je to što ta institucija nije nadležna za objavljivanje statističkih podataka o tržištu rada pa ih shodno tome nije ranije ni objavljivala. Zbog toga je danas gotovo nemoguće utvrditi trend - da li je broj uposlenih u avgustu 2017. godine, i to prema podacima Porezne uprave, porastao, smanjio se ili je pak ostao isti u odnosu na, recimo, avgust 2007. ili, naprimjer, avgust 2011. godine. Uvođenjem podataka Porezne uprave FBiH u segment statistike tržišta rada stvoren je u proteklom periodu najvjerovatnije i “vještački porast” broja uposlenih, jer je Zavod za statistiku FBiH sigurno malo “ispeglao” i uskladio svoje podatke s podacima Porezne uprave. Osim toga, Porezna uprava FBiH statistički bilježi i registruje i sve one novouposlene koji su zaposleni u raznim firmama širom FBiH posredstvom programa zapošljavanja federalne Vlade, a koji plate u tim firmama primaju iz budžeta. A to svakako nije realna slika stanja na terenu.

Iz svega pomenutog možemo zaključiti slijedeće. Očigledno da je i aktuelnoj Vladi FBiH i predstavnicima međunarodne zajednice u BiH, koji predano “guraju” Reformsku agendu, jako stalo da se pokaže da reforme koje se nameću i provode daju rezultate. Možda se upravo zbog toga u igru uvode i podaci novih institucija kako bi se rast svih indikatora pokazao većim te kako se ti pomaci ne bi mogli porediti sa sličnim iz prethodnih godina. Ali na njihovu žalost, to već primjećuju i drugi. Sjetimo se samo izvještaja Evropske komisije o ekonomskom napretku za zemlje zapadnog Balkana i Tursku za prvi kvartal 2017. u kojem se doslovno kaže kako “podaci o povećanju broja uposlenih u BiH tokom 2016. godine za 30.000 radnika vjerovatno nisu tačni”, jer je nezavisno istraživanje Evropske komisije provedeno u BiH pokazalo pad broja uposlenih kod nas!?

Oslobođenje 25. 10. 2017.

Preporuka urednika

Nemoralna ponuda britanske vlade za nekritikovanje vlasti

Gostujući prošle sedmice na TVN1, dr. Adisa Omerbegović-Arapović, profesorica sa Burch Univerziteta ... link

Visoki profiti velikih firmi i sastavljanje kraja s krajem malih

U svijetu finansija postoje dva važna datuma. Prvi je sredinom godine (30. 6.), a drugi ... link

Završna faza tranzicije i pogubna privatizacija infrastrukture

Privatizacija. Nijedna riječ nije više korištena u ekonomiji BiH od kraja rata do ... link

Uloga mačke u poslovanju tri dominantna telekom operatora

Dioničko društvo BH Telecom Sarajevo prvo polugodište 2017. godine završilo je sa 36,4 ... link