Analize
Posljednji zvanični podaci o strukturi kredita komercijalnih banaka u BiH odobrenih građanima ove zemlje ukazuju na jedan veoma negativan trend. Čak 75 posto od ukupno odobrenih kredita klasificira se u segment potrošačkih, nenamjenskih kredita, što mnogi ekonomisti s pravom zovu kreditima za puko preživljavanje. Svi koji žive u BiH, a pri tome nisu uhljebljeni na nekom od potpuno nepotrebnih mjesta u javnoj administraciji, znaju da su ekonomisti u pravu. U BiH se živi jako teško, socijalni jaz između siromašnih i bogatih je ogroman, broj onih koji žive ispod granice siromaštva je svake godine sve veći i veći, a pri tome, nažalost, sve projekcije koje vode u budućnost su krajnje pesimistične i crne.

No, u cijeloj toj agoniji koja je na ovim prostorima prisutna već desetljećima postoji jedna ne baš tako mala grupa očajnika koji, nažalost, ni poslovno ni finansijski nisu sposobni da apliciraju ili pak da dobiju čak i taj kredit za puko preživljavanje. Ti ljudi - odnosno možda je preciznije da ih nazovemo očajnicima - upućeni su, nažalost, na takozvani mikrokreditni sektor u BiH, odnosno na mikrokreditne organizacije (u daljnjem tekstu skraćeno MKO).

MKO su prije nekoliko godina ušle pod superviziju, odnosno pod nadzor entitetskih agencija za bankarstvo, no prije toga su poharale i opustošile sve na ovim prostorima. Prije supervizije pojedine ovdašnje MKO su se hvalile kako su ih, recimo, američki magazini proglasili među najboljim na svijetu, pri čemu su, eto, nekako zaboravile da pomenu da su ta laskava priznanja dobile zahvaljujući, između ostalog, i kamatnim stopama od 40 pa i više posto! Zbog toga su MKO u ovdašnjoj javnosti dobile i prikladan nadimak - lihvari bez granica.

Otkako su MKO stavljene pod nadzor agencija za bankarstvo stvari se popravljaju, ali to ujedno ne znači i da su se svi problemi u tom sektoru sredili. Doduše, istini za volju, pozitivnih pomaka ovih godina u poređenju sa periodom od recimo deset godina unazad zaista ima, baš kao što je nepobitna i činjenica da problema u mikrokreditnom sektoru još ima te da većina MKO i dalje dere kožu svojih klijenata.

Pogledajmo sada šta kažu zvanični izvještaji Agencije za bankarstvo u FBiH o stanju u mikrokreditnom sektoru u većem bh. entitetu.

Naravno, najinteresantnije nam je sada pitanje po kojim to kamatnim stopama MKO danas posuđuju novac svojim klijentima. Nekada su se te kamate kretale, kako smo već rekli, debelo preko krvoločnih 40 posto. Prema podacima Agencije za bankarstvo FBiH koji su objavljeni u elektronskoj publikaciji “Informacija o mikrokreditnom sistemu FBiH na dan 30. 6. 2017. godine”, navodi se da je ponderisana prosječna efektivna kamatna stopa na kredite u MKO vjerovali ili ne čak 24,94 posto! I da cijela stvar bude tragičnija, čak je i taj iznos kamatne stope dobro pao u odnosu na period prije supervizije agencija, jer su prosječne kamatne stope tada bile više od krvoločnih 40 posto. Uostalom, upravo su zbog toga iz Amerike i pristigle “prestižne nagrade” ovdašnjim MKO. Za prosječnog Amerikanca, koji je zbog sistema u kojem živi “operisan” po rođenju od bilo kakvog oblika empatije, posuditi nekome pare sa kamatnom stopom od 40 posto je priča za Guinnessovu knjigu rekorda. U Americi, pa čak i u našoj zemlji, brojni ulični lihvari ili kamatari leže danas po zatvorima iako su pare očajnicima posuđivali po nekoliko puta nižim kamatnim stopama?!?

No, pogledajmo sada razlike u kamatnim stopama u ovdašnjim MKO prema strukturi kredita.

Naravno, najskuplji su kratkoročni nenamjenski krediti, dakle oni za puko preživljavanje, koji se plasiraju sa prosječnom kamatom od 33,84 posto! Nisu baš jeftini ni kratkoročni krediti za stambene potrebe (28,54 posto), uslužne djelatnosti (29,87 posto), trgovinu (28,93 posto) i tako dalje, jedino su proizvodnja (26,63 posto) i poljoprivreda (26,98 posto) u malo “povoljnijem” položaju u odnosu na ostale kredite. Što se tiče dugoročnih kredita, situacija je slijedeća. Krediti za puko preživljavanje, koji se dakle najviše traže su naravno i najskuplji - čak 27,65 posto. Nešto bolje prolaze klijenti koji podižu dugoročne kredite za uslužne djelatnosti (24,40 posto), trgovinu (23,97 posto) i stambene potrebe (23,03 posto), dok su i u slučaju dugoročnih kredita “najjeftiniji” oni namijenjeni proizvodnji (23,16 posto) i poljoprivredi (22,54 posto). Dakle, kao što se može uočiti, krediti su u MKO čak i danas u BiH prilično skupi, zar ne?

Koliko MKO organizacije zarade na tim svojim poslovima? Čini se ne previše, jer prema izvještaju Agencije za bankarstvo FBiH, ukupna dobit dvanaest ovdašnjih MKO - od kojih je čak jedanaest registrirano kao mikrokreditne fondacije, odnosno neprofitna društva - iznosila je 9,7 miliona KM. No, s obzirom na to da se na strani aktive u ukupnom bilansu svih MKO nalazi stavka neto krediti s iznosom od 346 miliona KM, a na strani pasive stavka donirani kapital u iznosu od 45 miliona KM, onda se s pravom možemo i moramo pitati gdje idu pare koje zarade MKO?

Odgovor na to pitanje su nedavno ponudili ovdašnji mediji. Pozivajući se na izvještaje Agencije, mediji su objavili da viši menadžeri u MKO zarade prosječnu mjesečnu platu i do 7.700 KM, dok se primanja kreditnih službenika kreću između 900 i 2.140 KM! Večernji list je, naprimjer, izvijestio o mjesečnoj plati od 10.000 KM, te o nekoliko stotina hiljada KM nagradnog bonusa.

Imaju li pri tome MKO kakvih rizika? Evo odgovora na to pitanje iz Informacije Agencije za bankarstvo FBiH koji doslovno citiramo: “Kašnjenje u otplati duže od jednog dana imaju krediti u iznosu od 9,6 miliona KM ili 2,43 posto, dok 97,57 posto kredita nije u kašnjenju”. Dakle, očajnici koji posuđuju kredite od MKO vraćaju posuđeni novac na vrijeme.

A odakle onda pristiže novac koji MKO plasiraju ovdašnjim građanima? Iz raznih velikih i malih svjetskih finansijskih institucija, koje pak također naplaćuju kamate na te posudbe.

A ko su vlasnici ovdašnjih MKO? U Informaciji Agencije se navodi da su vlasnici uglavnom strane nevladine, većinom humanitarne organizacije (World Vision, CHF International, HO BOSPO, Catholic Relief Service, Deputy, Mercy Corps, Islamic Relief, Melaha), iako ima i nekoliko udruženja građana koja se pojavljuju kao vlasnici ovdašnjih MKO, te nekoliko fizičkih lica.

I šta na kraju reći na sve ovo?

Hajde prvo da se sjetimo samih osnova i početaka mikrokreditiranja. Mikrokreditiranje je u svijetu osmislio i utemeljio Muhammad Yunus, osnivač i vlasnik bangladeške Grameen banke, koji je za to 2006. godine dobio Nobelovu nagradu. Yunus je još osamdesetih godina prošlog stoljeća svojim novcem počeo kreditirati stanovništvo iz ruralnih dijelova Bangladeša kako bi podstakao poduzetništvo, samozapošljavanje i razvoj poljoprivrede. Kamatna stopa na kredite u Grameen banci iznosila je oko deset posto godišnje - što je u svjetskim mjerilima jako puno - ali je ta banka također plaćala i izuzetno visokih 8,5 posto kamate na štedne uloge tim istim zajmoprimcima.

Grameen banka je na tim poslovima poslovala s nulom, a zapravo je bila klasična neprofitna organizacija čiji je osnovni cilj bio odobravanje vrlo malih kredita veoma siromašnim zajmoprimcima koji obično nemaju nikakvog kolaterala za bankarske kredite, koji nemaju stalnog zaposlenja i izvora prihoda ili pak provjerljive kreditne istorije. Možete li sada, poštovani čitatelji, ovu plemenitu Yunusovu ideju mikrokreditiranja i kamatne stope Grameen banke spojiti sa ovdašnjim MKO, njihovim kamatnim stopama, platama i nagradnim bonusima menadžera?

Oslobođenje 15. 11. 2017.

Preporuka urednika

Nemoralna ponuda britanske vlade za nekritikovanje vlasti

Gostujući prošle sedmice na TVN1, dr. Adisa Omerbegović-Arapović, profesorica sa Burch Univerziteta ... link

Visoki profiti velikih firmi i sastavljanje kraja s krajem malih

U svijetu finansija postoje dva važna datuma. Prvi je sredinom godine (30. 6.), a drugi ... link

Završna faza tranzicije i pogubna privatizacija infrastrukture

Privatizacija. Nijedna riječ nije više korištena u ekonomiji BiH od kraja rata do ... link

Uloga mačke u poslovanju tri dominantna telekom operatora

Dioničko društvo BH Telecom Sarajevo prvo polugodište 2017. godine završilo je sa 36,4 ... link