Analize
Interes ovdašnje javnosti za dešavanja na berzama vrijednosnih papira davno je splasnuo, no to ujedno ne znači da se na tržištu kapitala baš ništa ne dešava. Istini za volju, sva se ta dešavanja veoma teško mogu nazvati zanimljivim ili značajnim, no, evo, pogledajmo ipak čime se to trguje i po kojim cijenama na Banjalučkoj berzi (BLSE) i Sarajevskoj berzi (SASE) u posljednje vrijeme.

Na BLSE stanje je očekivano. Najveći promet prošlog mjeseca ostvaren je dionicama Telekoma Srpske Banja Luka i to u ukupnom iznosu od 1,7 miliona KM. Promet sa dionicama ovog telekom-operatora čini veliki dio ukupnog berzanskog prometa na slobodnom tržištu (ukupno 6,3 miliona KM), dok je pak većina mjesečnog prometa očekivano ostvarena sa javnom ponudom trezorskih zapisa (12,9 miliona KM), što je proizvod konstantnog zaduživanja entitetske vlade na tržištu kapitala.

Što se tiče najlikvidnijeg emitenta u redovnom prometu, dakle dionica Telekoma Srpske, njihova tržišna vrijednost iznosi 1,11 KM (datum trgovanja 20. 11. 2017.), što je otprilike za desetak procenata više od nominalne vrijednosti dionica. Inače, trend vrijednosti ovih dionica u posljednju godinu je u silaznoj putanji, jer su se recimo dionice Telekoma Srpske u martu ove godine prodavale po cijeni od 1,20 KM, a u martu prošle godine po 1,50 KM, što svakako nije dobar znak za ulagače ili pak investitore.

Svako ko bi makar i pomislio uložiti svoj novac na berzu će naravno ispravno zaključiti - ako se ovo dešava sa dionicama najelitnijeg emitenta, odnosno sa dionicama dominantnog telekom-operatora, šta se tek onda dešava sa vrijednosnim papirima ostalih emitenata?

Telekom Srpske inače nije loša kompanija, odnosno dionice ovog emitenta ne bi bile pogrešan izbor da tržište nije takvo kakvo jeste - nikakvo. Telekom posluje solidno, sa 21 milion KM ovogodišnje dobiti u prvih šest mjeseci, pri čemu su, istini za volju, prihodi kompanije u padu (210 naspram 222 miliona KM lani), ali i rashodni kompanije prate taj silazni trend (187 naspram 193 miliona KM lani).

Od ostalih emitenata iz segmenta redovnog prometa sa BLSE vrijedi pomenuti Novu banku Banja Luka, Čajavec mega Banja Luka i Semberiju PD Bijeljina, dakle one emitente koji su se u oktobru ove godine našli među “top 10” najlikvidnijih na BLSE. Sve ostalo značajno za pomenuti su obveznice ili trezorski zapisi, što jasno ukazuje na dvije stvari. Prvo, tržište kapitala u manjem bh. entitetu je u hroničnoj krizi, plitko i nelikvidno, i na životu ga održava zaduživanje entitetske vlade. Drugo, sve pomenuto za tržište kapitala RS-a može se reći i za Vladu RS-a, jedino s tom razlikom što je u slučaju Vlade stvar koja je održava na životu ustvari kredit ili zajam.

Generalno gledano, jedna se veoma loša slika šalje već godinama s tržišta kapitala RS-a svim investitorima, ulagačima ili pak pukim znatiželjnicima. Oktobar 2017. na BLSE nastavak je tog trenda.

Situacija na SASE je nešto drugačija. Najlikvidniji emitent u oktobru, naravno bez vanrednih aukcija i vanberzanske trgovine je Svjetlost - SARS Sarajevo (ukupni mjesečni promet 3,1 milion KM), a slijede ZIM Zenica (821 hiljada KM), ZIF BIG Investiciona grupa Sarajevo (803 hiljade KM), Fabrika duhana Sarajevo (696 hiljada KM), Energonova Sarajevo (518 hiljada), BH Telecom Sarajevo (443 hiljade KM) i tako dalje. Dakle, na SASE je jedan od tri dominantna telekom-operatora, za razliku od BLSE, tek na šestom mjestu prema obimu mjesečnog prometa, što se također ne može ni u snu pripisati zanimljivosti same kompanije.

I BH Telecom posluje dobro, sa 36,4 miliona KM polugodišnje dobiti (lani u istom periodu 21,4 miliona KM), uz prihode otprilike ostvarene na istom nivou kao i lani, s velikim rezom troškova. Tržišna vrijednost dionica BH Telecoma na SASE je trenutno 14,29 KM (datum trgovanja 20. 11. 2017.), što je gotovo upola više od nominalne vrijednosti dionica ovog emitenta. No, baš kao i u slučaju Telekoma Srpske, uprkos dobrim poslovnim rezultatima kompanije dionice imaju silazni trend na berzi. Tako su se recimo prije godinu dionice BH Telecoma prodavale na SASE po tržišnoj cijeni od 16,5 KM, da bi do danas potonule na 14,2 KM. Naravno, baš kao i u slučaju BLSE, ni ovo nije dobar znak za ulagače ili pak potencijalne investitore.

Za razliku od BLSE u oktobru ove godine na SASE nije bilo značajnijeg zaduživanja entitetske vlade sa vrijednosnim papirima, tako da je struktura trgovanja na većoj bh. berzi ipak nešto povoljnija. No, to ujedno ne znači da se Vlada FBiH ne zadužuje na tržištu kapitala. To znači samo da to nije činila u velikoj mjeri u oktobru. I Vlada FBiH se, naravno, zadužuje na tržištu kapitala, ali, ruku na srce, ni izbliza toliko uporno i konstantno kao Vlada RS-a, pri čemu se čak primjećuje i negativan trend zaduženja federalne izvršne vlasti. To je naravno za pohvalu, iako i dalje ostaje činjenica da i SASE na životu posljednjih godina održava zaduživanje federalne Vlade obveznicama i trezorskim zapisima.

Trend stagnacije i nazadovanja bh. tržišta kapitala je, dakle, i dalje prisutan. I jedna i druga bh. berza vrijednosnih papira veoma su malo ili, preciznije rečeno, nisu nikako interesantne investitorima iz BiH, regije pa i svijeta, jer je trend na tržištu generalno gledano loš. Ima i na jednoj i na drugoj berzi vrijednosnih papira dosta solidnih emitenata, ima dakle i dobrih kompanija (doduše, ne previše), ali je ključni problem nelikvidno i plitko tržište. Nijedan ozbiljan investitor neće uložiti svoj novac na BLSE i SASE i potom se moliti Svevišnjem da uspije nekako prodati svoje dionice kada dođe vrijeme za to. Potražnje jednostavno nema, jer se svi boje uložiti bilo koji iznos novca veći od desetak KM u tržište na kojem nije sigurno hoćete li i kada uspjeti ponovo prodati svoje dionice i vratiti uloženo.

Na bh. berzama se već posljednjih godina isključivo zadužuju entitetske, kantonalne i općinske vlasti, iako tu i tamo se pronađe i pokoji privatni pojedinac koji kupovinom dionica - i to uglavnom javnih preduzeća - pokušava ostvariti poslovni ili politički uticaj u društvu. Naravno, postoje i oni koji na berzi preuzimaju kompanije, ali oni, kao po pravilu, čim preuzmu firmu i provedu zakonom obaveznu javnu ponudu, preregistruju kupljenu firmu sa dioničkog društva u društvo ograničene odgovornosti i potom - napuštaju berzu. Sve ostalo, nažalost, odavno i nije baš pretjerano vrijedno veće pozornosti.

Oslobođenje 22. 11. 2017.

Preporuka urednika

Nemoralna ponuda britanske vlade za nekritikovanje vlasti

Gostujući prošle sedmice na TVN1, dr. Adisa Omerbegović-Arapović, profesorica sa Burch Univerziteta ... link

Visoki profiti velikih firmi i sastavljanje kraja s krajem malih

U svijetu finansija postoje dva važna datuma. Prvi je sredinom godine (30. 6.), a drugi ... link

Završna faza tranzicije i pogubna privatizacija infrastrukture

Privatizacija. Nijedna riječ nije više korištena u ekonomiji BiH od kraja rata do ... link

Uloga mačke u poslovanju tri dominantna telekom operatora

Dioničko društvo BH Telecom Sarajevo prvo polugodište 2017. godine završilo je sa 36,4 ... link