Prema podacima Međunarodne asocijacije za obnovljivu energiju (IRENA) u Bosni i Hercegovini je tokom prošle 2022. godine instalirano skromnih 107 MW solarnih kapaciteta. Farooq Sher, vanredni profesor na Nottingham Trent University, rekao je za pv magazin da je južna regija Bosne i Hercegovine "savršena za velike solarne instalacije", ali da je pitanje hoće li ta balkanska zemlja iskoristiti priliku za razvoj zbog velike ovisnosti o uglju.

"Postoji potencijal da obnovljiva energija zasjeni ugalj, ali samo ako vlada provede određene politike", rekao je on. Sher, čija područja istraživanja uključuju obnovljive izvore energije i nanotehnologije, došao je do ovog zaključka nakon dvije godine istraživanja sektora obnovljive energije u regiji Zapadnog Balkana.

U istraživanju Izgledi potencijala i razvoja obnovljive energije u Bosni i Hercegovini koje je objavljeno u časopisu Renewable and Sustainable Energy Reviews navodi se da se trenutno više od polovine (60 posto) nacionalne električne energije dobija iz uglja, a slijede hidroenergija (35 posto) i vjetar (2 posto). Sher stoga ističe da je Hercegovina posebno pogodna za proizvodnju solarne energije jer ima 2.400 sati sunčeve svjetlosti godišnje, sa količinom zračenja od 1.500 kWh/m2.

"Južna dio zemlje ima ogroman solarni kapacitet", rekao je on. "Tamo je veći dio godine sunčano, čak i zimi". Međutim, Sher nije pomenuo da Bosna i Hercegovina ima oko 2,5 milijarde tona (preciznije 2.495.629.840 tona) dokazanih rezervi uglja, što je prema trenutnom obimu potrošnje dovoljno za naredne 264 godine  S tim iznosom rezervi uglja Bosna i Hercegovina se nalazi na 25. mjestu u svijetu, što joj daje veliku prednost nad većinom evropskih zemalja.

Naprimjer, dok su rezerve uglja Bosni i Hercegovini dovoljne za naredne 264 godine, Irska posjeduje rezerve uglja dovoljne za narednih 6 godina, Velika Britanija za naredne dvije godine, Norveška za jednu narednu godinu, dok rezerve uglja Švedske nisu dovoljne niti za jednu cijelu godinu, pokazuju podaci Statistical Review of World Energy British Petroleuma.

I u tako lošoj situaciji sa rezervama uglja Švedska zvanično odbacuje "zelenu tranziciju" i prelazak na obnovljive izvore energije. Ministrica finansija Elisabeth Svantesson u julu je u švedskom parlamentu rekla da je "skandinavskoj naciji potreban stabilan energetski sistem te da je energija vjetra i sunca previše nestabilna".

Farooq Sher kao glavni razlog za nedovoljnu iskorištenost solarne energije u Bosni i Hercegovini vidi u visokom početnom trošku ulaganja u solarne izvore energije te nedostatku legislative zbog činjenice da BiH nije članica EU pa joj se evropski propisi ne mogu automatski nametnuti kao obavezujući. Osim toga, nedovoljnoj iskorištenosti solarne energije u BiH ne ide u prilog činjenica da se najviše elektirčne energije iz solarnih elektrana proizvodi u vremenu kada je električna energija najmanje potrebna.