Log in

Ekonomski rast u BiH jako daleko od neophodnog

Prognozirane su i više stope rasta za ekonomski nerazvijene afričke zemlje hroničnog siromaštva

BANJA LUKA - Ekonomski rast BiH u 2019. godini iznosiće 3,4 posto, podaci su Svjetske banke, kojima je ova institucija potvrdila svoje ranije prognoze, a prema mišljenju stručnjaka, ovakve stope rasta su daleko niže od onih koje su potrebne za održiv razvoj zemlje.

„Izrazito sam skeptičan prema prognozi pozitivnog trenda u narednom periodu, jer ne opažam nikakve naznake realizacije odavno obećanih ekonomskih reformi, a isti izvještaj Svjetske banke najavljuje negativan trend globalnih ekonomskih kretanja, čak je i sam podnaslov dokumenta Darkening Skies, depresivan i nagovještava tamne oblake“, istakao je za Nezavisne novine Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Naglasio je da bi, s obzirom na to da je najuspješniji dio naše ekonomije izvozno orijentisan i da nepovoljna ekonomska kretanja na izvoznim tržištima mogu dovesti u pitanje njegove buduće performanse, jedini osnov za prognozirani rast, kako kaže, moglo biti najavljeno pokretanje izgradnje infrastrukturnih projekata, poput novih dionica autoputa.

„Ponovno prethodno iskustvo neostvarenih najava dovodi u pitanje ovakva očekivanja, a ni blago povećanje vrijednosti stranih ulaganja u devet mjeseci 2018. godine ne mijenja ovu sliku, jer se najveći dio odnosi na reinvestiranje dobiti i povećanja kapitala postojećih ulagača, a ne na dolazak novih“, ocjenjuje Gavran.

Prema njegovim riječima, čak i ako se ovakve prognoze ostvare, takve stope rasta su daleko niže od potrebnih za održiv ekonomski rast i razvoj bh. ekonomije i nadomještanje višegodišnjeg zaostajanja. Naveo je da je potvrda toga i isti dokument koji prognozira više stope rasta i za naprimjer područje Kosova od 4,5 posto, a koje, kako pojašnjava, nema nikakvu ozbiljnu i bilo kome konkurentnu privrednu aktivnost.

„Prognozirane su i višestruko više stope rasta za ekonomski izrazito nerazvijene afričke zemlje hroničnog siromaštva i bijede, i to skoro devet posto za Etiopiju, osam posto za Ruandu, sedam posto za Tanzaniju“, kazao je Gavran za Nezavisne.

Prema njegovom mišljenju, navedene prognoze djeluju preoptimistično za aktuelno stanje u bh. ekonomiji, s obzirom na izostanak ekonomskih reformi, političku nestabilnost i očekivano usporavanje globalne ekonomije.

„BiH treba brži i obuhvatniji razvoj temeljen na rastu realnog sektora privrede i stvaranju nove vrijednosti, za koji je neophodno unaprijediti uslove poslovanja i sprovesti, a ne samo obilježavati, ekonomske reforme“, ističe Gavran.

Svjetska banka u istom izvještaju očekuje da će ekonomija BiH ubrzati rast na 3,9 posto u 2020. godini i na četiri posto u 2021. godini. Ova finansijska institucija povisila je procjenu rasta hrvatske ekonomije u ovoj godini za 0,1 posto, čime se očekuje da će njen rast iznositi 2,8 posto. Srbiji je predviđen rast od 3,5 posto, a Crnoj Gori 2,8 posto, nakon procijenjenih 3,8 posto u prošloj godini.

Kosovo bi, prema ovoj instituciji, trebalo da ostvari rast od 4,5 posto u ovoj godini, nakon očekivanih 4,2 posto u prošloj. Svjetska banka prognozira da će globalni ekonomski rast biti ublažen sa ranije nadolje revidiranih 3 posto u 2018. na 2,9 posto u 2019. godini, usljed rastućih negativnih rizika. Identičnu stopu rasta u Svjetskoj banci prognoziraju i za 2021. godinu.

-8°C

Sarajevo

Cloudy

Humidity: 96%

Wind: 4.83 km/h

  • 03 Jan 2019 -1°C -6°C
  • 04 Jan 2019 -2°C -7°C