Nedavno obraćanje guvernerke Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) Jasmine Selimović na sastanku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Vašingtonu otvorilo je brojna pitanja o stvarnim mogućnostima vođenja monetarne politike u BiH, kao i o ulozi međunarodnih finansijskih institucija u oblikovanju ekonomske budućnosti zemlje.

Ključni aspekt koji se često previđa u javnim raspravama jest činjenica da je konvertibilna marka čvrsto vezana za euro kroz currency board aranžman. Ovakav aranžman, iako pruža određenu stabilnost, suštinski onemogućava vođenje nezavisne monetarne politike i često je rezultat pritisaka međunarodnih finansijskih institucija, prenosi hrvatski portal Logično. Javna je tajna da BiH naprosto, najblaže rečeno, nema suverenu monetarnu politiku.

Posebno je zanimljivo razmotriti izjavu guvernerke o inflatornim pritiscima. Dok je tačno da strukturni faktori poput rasta troškova rada i negativnih demografskih trendova igraju značajnu ulogu, činjenica je da BiH trenutno "uvozi" značajan dio svoje inflacije direktno iz eurozone, što dodatno pokazuje ranjivost ekonomije vezane za strane interese.

Guvernerka Selimović je spomenula i problem pozitivnog BDP (bruto domaćeg proizvoda) jaza ispod jedan posto, ali nije adresirala kako trenutni ekonomski model, baziran na stranim investicijama i MMF-ovim preporukama, zapravo znatno pridonosi ovom problemu. Umjesto stvarnog razvoja proizvodnih kapaciteta, zemlja se često nalazi u poziciji gdje se domaći resursi se koriste za strano tržište, domaća proizvodnja se zamjenjuje uvozom, kvalifikovana radna snaga napušta zemlju a dodatna vrijednost se stvara izvan zemlje.

Potrebno je kritički sagledati ulogu MMF-a narativ o stranim investicijama. Dok se u javnosti često predstavljaju kao ključ razvoja, realnost pokazuje drugačiju sliku. Naime, većina stranih investicija usmjerena je na eksploataciju prirodnih resursa. Strani kapital često ulazi u sektore gdje može eliminisati domaću konkurenciju. Profit se većinom izvlači iz zemlje umjesto reinvestiranja. Domaće kompanije često se pretvaraju u puke podružnice stranih korporacija, pri čemu se stvara se ovisnost o stranom kapitalu bez tehnološkog napretka.

Za stvarni ekonomski razvoj BiH potrebno je samostalno razviti strategiju postepenog oslobađanja od MMF-ovih uslovljavanja te hitno zaštititi strateške resurse i ključne industrije zemlje. Dok je diplomatski pristup guvernerke Selimović razumljiv u kontekstu međunarodnog skupa, potreban je radikalno drugačiji pristup ekonomskoj politici BiH. Umjesto oslanjanja na međunarodne kredite i strane investicije koje ne donose stvarni razvoj, potrebno je fokusirati se na izgradnju snažne domaće ekonomije koja će služiti interesima građana BiH, zaključuje Logično.

Budućnost ekonomske stabilnosti BiH leži u postepenom oslobađanju od vanjskih pritisaka i razvoju samostalne ekonomske politike. To traži hrabre poteze i strategiju razvoja koja stavlja domaće interese na prvo mjesto.