Log in

Ristić: Želimo da Mastercard uđe i u državni sektor

Direktorica Mastercarda za BiH, Crnu Goru i Srbiju za Beta.ba gvori o kartičnom plačanju poreza i taksi

Jelena Ristić je direktorica Mastercarda za BiH, Crnu Goru i Srbiju. Inače, ona u kompaniji Mastercard radi od 2009. godine, a prije sadašnje funkcije radila je na razvoju poslovanja na ova tri izrazito dinamična tržišta te je doprinijela da Mastercard postane strateški partner za ključne klijente, ne-tradicionalne partnere, lokalne vladine institucije i regulatorna tijela. Predvodila je uvođenje i razvoj beskontaktne tehnologije na ova tri tržišta.

Ristić ima bogato iskustvo u bankarskom sektoru u Srbiji, a prije dolaska u kompaniju Mastercard radila je u kartičarskim odjeljenjima dvije velike banke - Intesa i Vojvođanska banka. Završila je Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu, smjer bankarstvo, finansije i osiguranje, a za finansijski portal Beta.ba govorila je o planovima za tri pomenuta tržišta.

BETA.BA: Možete li nam reći kakva je trenutna situacija sa Mastercardom na tržištima BiH, Crne Gore i Srbije, odnosno kakvi su tržišni udjeli Mastercarda na tim tržištima?

RISTIĆ: Nažalost, te podatke ne mogu da podjelim jer je generalno politika kompanije Mastercard takva da se lokalni podaci tog tipa ne otkrivaju ni na jednom tržištu. Možemo da dijelimo informacije o određenim trendovima. Tako se, recimo, mogu osvrnuti na samo korištenje kartica. Konkretno, za teritoriju BiH prema MasterIndex istraživanju imamo podatak da 89 posto korisnika koristi karticu barem jednom nedjeljno, a svaki treći ispitanik kaže da koristi karticu svakodnevno. Ono na šta smo u princuipu najponosniji je rast beskontaktnih plaćanja od 166 posto u odnosu na 2017. godinu, što nam je odličan pokazatelj da idemo u razvoj tih navika plaćanja i prepoznavanja prednosti, poput jednostavnosti i sigurnosoti, praktičnosti i brzine. Također, veoma nam je važno s tim u vezi da imamo izgrađenu infrastrukturu i da dalje širimo mrežu i to ne samo za beskontaktna plaćanja nego generalno za sva plaćanja, prije svega u sektoru malih i srednjih preduzeća, te i u državnom sektoru.

BETA.BA: Na šta konkretno mislite kada kažete državni sektor?

RISTIĆ: U tom smilslu trenutno najviše prednjači Srbija. Tu se možemo pohvaliti velikim projektima kao što je projekt uvođenja Mastercard beskontaktnih plaćanja usluga u javnom prevozu gdje ljudi od januara 2018. u Beogradu - bilo da koristite autobus, tramvaj ili trolejbus - mogu platiti tu uslugu, odnosu kartu, Mastercard beskontaktnom karticom. Značajno je bilo i naše učešće u dvogodišnjem programu vlade za borbu protiv sive ekonomije te smo podržali nacionalnu lutriju „Uzmi račun i pobedi“ kako 2017., tako i 2018. godine, ali je i proširili da važe i slipovi od kartičnih plaćanja kao još jedan način da proširimo svest građana o značaju i jednostavnosti elektronskih plaćanja. Naravno, cilj nam je da takve projekte dovedemo i na terotiriju BiH, dakle i u njenom državnom sektoru. U tom smislu lansiran je i projekt eUprava u Srbiji koji omogućava korisnicima kartica da plaćaju poreze, doprinose i različite takse online, što znači da nema više čekanja u redu, što je generalno veliki problem na Balkanu. Cilj nam je znači da slične projekte prekopiramo i ovdje u BiH i trenutno smo u razgovoru sa predstavnicima državnog sektora te malih i srednjih preduzeća. Na taj način utičemo pozitivno i na rast bruto proizvoda u smislu smanjenja sive ekonomije. Elektronskim plaćanjima sve postaje transparentnije.

BETA.BA: Imate li slučajno podatke o procentualnim iznosima plaćanja po klijentima? Mislim, u koju svrhu vaši klijenti najviše koriste kartice?

RISTIĆ: Sve to zaivsi naravno od tipa kartice i tipa tehnologije. Ako pričamo o debitnim karticama onda se one najčešće koriste za svakodnevnu kupovinu, odnosno za hranu, gorivo, odjeću i obuću. Dakle, riječ je o svakodnevnim potrepštinama. Što se tiče pak kreditnih kartica, trend je drugačiji. Tu govorimo o većim kupovinama namješataja, električnih uređaja, odjeće i obuće ... ali je generalno fokus na većim iznosima. Što se tiče pak tehnologije beskontaktnog plaćanja onda tu imamo, obzirom na taj limit do kojeg ne morate unositi PIN (30 KM u BiH, op. a.), jednostavnije vam je da se fokusirate na iznose koji su manji, jer ne morate unositi PIN i brzina vam je plaćanja kraća. Zbog toga većina ispitanika kaže da beskontaktnom karticom plaća račune i razne druge stvari do tog iznosa limita. Međutim, beskontaktnim plaćanjem se naravno mogu plaćati i veći iznosi, ali se mora unijeti PIN radi dodatne sigurnosti korištenja. Mi inače dosta polažemo na sigurnost plaćanja i tu je prije svega taj čip za ovo plaćanjena POS terminalima koji nas štite jer svaku transakciju moramo potvrditi PIN-om. U online svijetu tu je naravno secure SecureCode tehnologija te stoga svima sugerišemo kada odu na neki web sajt da prvo provjere na dnu stranice da li se nalazi oznaka Mastercard SecureCode i ako je ta oznaka tu - onda ste sigurni. Osim toga, SecureCode sam po sebi ima i te jednokratne lozinke koje važe isključivo za jednokratnu transakciju i koje se mijenjaju u veoma kratkom roku, tako da tu nema mjesta za strah. Tu je također i mobilno plaćanje sa novim aplikacijama gdje nam je želja da sve platite bukvalno samo sa jednim klikom.

BETA.BA: Koji su vam problemi na ovim tržištima?

RISTIĆ: Ne mogu reći da su to problemi, više kao izazov na kome treba još raditi. Ja bih prije svega navela da je to taj infrastrukturni problem i to je naš prioritet broj 1. Dakle, cilj je da otvorimo prihvatnu mrežu i u državnom sektoru, kao i kod malih i srednjih preduzeća, jer je keš plaćanje na ovim prostorima i dalje vodeći način plaćanja. Treba dakle da približimo sve pogodnosti ne samo krajnjim korisnicima,  nego državnom sektoru i malim i srednjim preduzećima. Tako da nam je to više izazov nego problem na koji ćemo se u budućnosti fokusirati.

-8°C

Sarajevo

Cloudy

Humidity: 96%

Wind: 4.83 km/h

  • 03 Jan 2019 -1°C -6°C
  • 04 Jan 2019 -2°C -7°C