Log in

Carevo novo ruho v 2.0 ili ponovo priča o bitcoinu

Samo tokom ove godine bitcoin se istopio za ravno 443 milijarde dolara, a mediji pišu o balon koji je pukao

SARAJEVO - Nekako u ovo vrijeme prošle godine svjetski mediji, a i domaći, bili su prepuni izvještaja o virtualnoj valuti bitcoin, čija je vrijednost tada vrtoglavo rasla. Ključna rečenica koja se provlačila kroz sve medijske izvještaje bila je ovakva - da ste prije sedam godina uložili 100 dolara u bitcoin, danas biste imali 83 miliona. Tada smo u Oslobođenju, u tekstu “Carevo novo ruho”, pisali kako je to zapravo klasični mamac za lakovjerne željne brze zarade, koji se temelji na pohlepi, strasti za kockanjem i ljudskoj gluposti.

Da smo tada bili u pravu, svjedoče današnji medijski izvještaji o bitcoinu i drugim kriptovalutama. Samo tokom ove godine bitcoin se istopio za ravno 443 milijarde dolara, a svjetski mediji već uveliko pišu o tome kako je bitcoin balon koji je već pukao, pri čemu ugledni američki ekonomista Nouriel Roubini kaže kako su bitcoin i sve druge kriptovalute majka svih prevara. “Prevaranti, kriminalci i šarlatani ušli su u svijet investitora i prodali im sumnjiva sredstva. U historiji finansijskih balona još nijedan nije tako brzo ispuhao”, kaže Roubini, dodajući da je cijelu ovu ujdurmu sa kriptovalutama napravila gomila pohlepnih bijelaca koji su stvorili milijarde bogatstva iz ničega dok su se pravili kao da se brinu o milijardama siromašnih. Nažalost, takve vijesti danas teško prodiru u medije, jer baš nije previše atraktivno sljedeće - da ste prije godinu uložili 100 dolara u bitcoin, danas biste bili u gubitku oko 3.000 KM (uključujući u obračun kupovinu softvera za “otkopavanje” kriptovaluta).

Od prošlogodišnje euforije pa do danas kriptovalute su izgubile čak 82 posto od svoje vrijednosti. Da li to ujedno znači da su kriptovalute mrtve? Ne, ne znači. Kriptovalute su nekoliko puta do sada padale i oporavljale se, ali im svakako ne ide u prilog to što je, recimo, američki SEC (Securities and Exchange Commission) nedavno objavio kako je četiri od pet IPO (Initial Public Offering) baziranih na kriptovalutama zasnovano na najobičnijoj prevari. U prošlogodišnjoj histeriji oko kriptovaluta razni su stručnjaci, između ostalog, hvalili do beskraja računarsku blockchain tehnologiju, tvrdeći kako je ona maltene neprobojna. No, nakon brojnih hakerskih napada i krađa kriptovaluta, danas proslavljena blockchain tehnologija kotira kao najsmješnija i najmanje korisna tehnologija u ljudskoj historiji. Roubini, recimo, za blockchain tehnologiju kaže da nije ništa vrednija od najobičnije excel spreadsheet tabele ili pak baze podataka sa pogrešnim imenom.

Naravno, ovi novi tehnološki termini većini ljudi ne znače ama baš ništa i oni se u svemu tome jako teško snalaze. Kriptovaluta, blockchain, excel spreadsheet, IPO, rudarenje, otkopavanje valuta, baza podataka i slično su fraze koje većina teško razumije. Probajmo stoga maksimalno pojednostaviti cijelu tu priču o bitcoinu i kriptovalutama kako bismo pokušali nazrijeti veličinu balona. Hajde prvo da vidimo šta su kriptovalute. Kriptovaluta je elektronska (digitalna ili virtualna) valuta koja koristi kriptografiju za sigurnost. Zbog upotrebe kriptografije, bazirane u ovom slučaju na blockchain tehnologiji (riječ je, zapravo, o rastućem popisu nekih zapisa koji se nazivaju blokovi, a koji su povezani kriptografijom), smatra se da su kriptovalute sigurne, zaštićene te da ih je teško falsifikovati. Samo tu odmah dolazimo do jednog čisto logičkog problema. Digitalna valuta zapravo fizički ne postoji. Ona se pojavljuje samo u domeni digitalnog svijeta, dakle na računaru ili na internetu. To praktično znači da nikada nigdje nećete vidjeti novčanicu ili novčić bitcoina (osim na prigodnim ilustracijama), jer naprosto takvo nešto ne postoji. Bitcoin i sve druge kriptovalute su najobičnije računarske datoteke koje je veoma lako napraviti. Naprimjer, kada god otvorite Word dokument da nešto pišete, vi ste automatski napravili jednu računarsku datoteku. Sve druge datoteke stvaraju se po istom principu, dakle pohranjuju se kao najobičniji skup informacija. To vam je otprilike i kriptovaluta.

Druga važna osobina kriptovaluta je da su one decentralizovane. To neupućenim zvuči nekako važno. No, o čemu je tu riječ. Iza svake konvencionalne valute postoji neki centar koji je garantira. Iza američkog dolara je recimo FED, iza eura je European Central Bank, iza konvertibilne marke je Centralna banka BiH i tako dalje. To su, dakle, centri tih valuta, koji globalnom finansijskom sistemu garantiraju valute, čime se dozvoljava njihova zamjena za druge po određenom kursu. Decentralizovana valuta znači da iza nje nema nikakvog centra, odnosno da nema nikakvog mjesta do kojeg možemo doći fizički ili pak virtualno i reći “evo me u centru bitcoina”. A to znači da bitcoin i druge kriptovalute nemaju lokaciju na kojoj se proizvode niti imaju jedinstvenog administratora koji kreira računarske datoteke. Pa gdje onda postoje kriptovalute? Samo na internetu? Da, i to otprilike samo u našoj mašti.

Prije godinu smo pisali u Oslobođenju da legenda kaže da je bitcoin stvorio izvjesni gospodin Satoshi Nakamoto. A ko je to? Niko nema pojma. Niko ga nikada nije nigdje vidio. Zbog toga postoje razne špekulacije da je ime Satoshi Nakamoto zapravo akronim od SAmsung i TOSHIba (Satoshi) te od NAKAmichi i MOTOrola (Nakamoto). Tada smo upozorili i da je Nakamoto najvjerovatnije samo puki “spin” da se odvrati pažnja javnosti sa stvarnog osnivača na druge nebitne aktere. Danas se to zna, jer Roubini govori da iza kriptovaluta i blockchain tehnologije leži “gomila pohlepnih bijelaca, veoma malo žena i niko od pripadnika manjina”. Sada, dakle, ta odrednica decentralizacije kriptovaluta i ne izgleda baš toliko primamljiva, zar ne?

Kako se nabavlja (kupuje) bitcoin? Inicijalno kroz takozvano “rudarenje”. Riječ je o tome da koristeći poseban računarski program koji rješava kompleksne matematske zadatke kao nagradu dobijate bitcoin. Danas je već riječ o jednom gigantskom procesu povezanih računara koji “otkopavaju” bitcoin iz “rudnika” i to je u suštini osnova proizvodnje i održavanja te kriptovalute. Ništa drugo. Problem je to što vam za “rudarenje” treba jak i moćan računar, a on prilično košta (oko 2.500 do 3.000 KM), te što je zlatna groznica bitcoina već prošlost. To pak znači da vam danas troškovi električne energije za rad računara mogu biti veći od zarade na rudarenju bitcoina! Šta možete kupiti za bitcoin? Trenutno naručiti pizzu u nekoliko većih gradova širom SAD-a. Ništa više.

I šta na kraju reći? Bitcoin i kriptovalute su klasična Ponzijeva šema, pri čemu su pojedini “ugledni” zapadni mediji odigrali u cijeloj priči ključnu ulogu - navukli su lakovjerne na kupovinu. Ponzijeva šema je dobila ime po talijanskom prevarantu Charlesu Ponziju, koji je početkom dvadesetih godina prošlog stoljeća “opuhao novčanike” lakovjernih Amerikanaca. A osnovu za Ponzijevu i druge slične finansijske prevare proročanski je opisao još 1857. Charles Dickens u svojoj knjizi “Little Dorrit”, a do savršenstva ih kasnije razradio američki berzanski mešetar Bernard L. Madoff. Kriptovalute nisu ništa drugo nego klasična finansijska prevara umotana u teško razumljivu terminologiju informacionih tehnologija. U decembru prošle godine smo u Oslobođenju napisali da će euforija sa kriptovalutama brzo stati čim neko od lakovjernih shvati da je ostao kratkih rukava pa će zaurlati car je go, baš kao u dječijoj bajci Hansa Christiana Andersena “Carevo novo ruho”. Ovaj tekst je, dakle, da se poslužimo informatičkim rječnikom - Carevo novo ruho v 2.0.

Eldar Dizdarević, Oslobođenje

-8°C

Sarajevo

Cloudy

Humidity: 96%

Wind: 4.83 km/h

  • 03 Jan 2019 -1°C -6°C
  • 04 Jan 2019 -2°C -7°C