Menu
RSS

Finansijski sistem klizi ka krahu i hiperinflaciji



Globalnom dugu, koji je već porastao više od četiri puta u ovom stoljeću sa 80 na 350 triliona dolara, trebamo dodati brdo derivata od preko 2 kvadriliona dolara plus nefinansijske obveze tako da će ukupni iznos premašiti 3 kvadriliona dolara. Dok centralne banke mahnito pokušavaju spasiti finansijski sistem, većina od 3 kvadriliona postat će dug jer druge strane propadaju, a banke će morati biti spašavane neograničenim štampanjem novca.

Međutim, istina je da se truli sistem ne može spasiti. I odatle potiče izraz Banca Rotta (slomljena klupa ili slomljena banka). Činjenica koju lideri na Zapadu ne razumiju jeste da se ni banka ni suverena država ne mogu spasiti izdavanjem bezvrijednih papira ili emisijom digitalnog novca. U martu 2023. četiri su američke banke propale u roku od nekoliko dana. Ubrzo nakon toga Credit Suisse je bio u problemima i morali su je pripojiti drugoj banci. Sada kažu da je mini kriza prošla. Ali problemi u bankarskom sistemu su tek počeli. Pad cijena obveznica i pad vrijednosti imovinskih zajmova samo su početak. Ovaj sedmice su, naprimjer, morali spašavati američku Republic First Bancorp. I ona je pripojena drugoj banci.

Jer, samo pogledajte nerealizirane gubitke američkih banaka na njihovim portfeljima obveznica. Nerealizirani gubici na obveznicama koje se drže do dospijeća iznose 400 milijardi dolara! A gubici na obveznicama raspoloživim za prodaju iznose 250 milijardi dolara. Dakle, američki bankarski sistem leži na identificiranim gubicima od 650 milijardi dolara! I to samo na svojim portfeljima obveznica. Kako kamatne stope budu rasle, ti će se gubici povećavati. A tome treba dodati i gubitke na kreditima zbog pada vrijednosti komercijalne imovine i još mnogo toga.

Dugovi će početi eksponencijalno da rastu. Eksponencijalni pomaci počinju postepeno, a zatim iznenada. Bilo da govorimo o dugu, inflaciji ili rastu stanovništva. Analogija stadiona i vode u nastavku pokazuje kako će se stvari razvijati. Potrebno je 50 minuta da se naprimjer jedan stadion napuni vodom, počevši od jedne kapi i uduplavajući kapi vode svaku minutu - 1, 2, 4, 8 kapi i tako dalje. Nakon 45 minuta samo 7 posto stadiona je pod vodom. Ali u zadnjih pet minuta voda ide od 7 posto do 100 posto.

Svijet je sada navjerovatnije u zadnjih 5 minuta našeg trenutnog finansijskog sistema. Nadolazeća završna faza vjerojatno će ići vrlo brzo kao i svi eksponencijalni pomaci, baš kao u Weimarskoj republici 1923. U januaru 1923. jedna unca zlata koštala je 372.000 maraka, a krajem novembra te iste 1923. cijena je bila 87 triliona maraka! Kada se slično dogodi, oporavak od posljedica kolapsa finansijskog sistema i globalne ekonomije, posebno na Zapadu, može trajati desetljećima. Istok i jug, a posebno zemlje sa velikim robnim rezervama, oporavljat će se brže. Rusija ima 85 triliona dolara robnih rezervi, što je najviše na svijetu, i ona će se brže oporaviti.