Log in

Hoće li se digitalni porez pokušati uvesti i u BiH?

Digitalni porez je klasični porez kojim se namjerava oporezovati dobit i prihodi digitalnih kompanija

SARAJEVO - U Francuskoj je od 1. januara ove godine uveden porez na prodaju proizvoda velikih digitalnih kompanija - poput Amazona, Googlea i Facebooka - a sa ciljem da se ostvare prihodi od najmanje 500 miliona eura na godišnjem nivou. Francuzi su, zapravo, prije izvjesnog vremena prvo inicirali raspravu o uvođenju ovog takozvanog digitalnog poreza na nivou EU. Međutim, tome su se usprotivile Irska i Švedska, tako da se Francuska na kraju odlučila za uvođenje digitalnog poreza na nacionalnom nivou. Slične korake su najavili Austrija, Italija, Njemačka i brojne druge zemlje.

Šta je digitalni porez? Riječ je o klasičnom porezu kojim se žele oporezovati dobit i prihodi digitalnih kompanija koje su do sada ili potpuno izbjegavale plaćanje poreza ili pak plaćale minimalne poreze. S obzirom na to da takozvana digitalna ekonomija nadilazi državne granice, poreske uprave u većini zemalja teško uspijevaju nadzirati pružanje digitalnih usluga, kojima u svakom trenutku i bilo gdje u svijetu može pristupiti bilo koji korisnik. Pored toga, digitalne kompanije uglavnom imaju dovoljno novca da plate vrhunske advokate pa da svoje prihode drže na samoj granici legalnog, uglavnom korištenjem postojeće mreže off-shore centara širom svijeta.

Tako je, naprimjer, prije mjesec objavljeno da je Google u 2017. preko svoje firme u Holandiji uspio na Bermude prebaciti uglavnom neoporezovanih 19,9 milijardi eura. Pri tome je Google Netherlands Holdings u Holandiji 2017. platio “samo” 3,4 miliona eura poreza i to po osnovu bruto dobiti od 13,6 miliona eura. Većina zemalja članica EU želi tome stati ukraj, jer se porez inače plaća tamo gdje se ostvare prihodi, a to bi pravilo trebalo važiti i za digitalne korporacije. Prijedlog koji se tim povodom već mjesecima povlačio po raznim institucijama EU podrazumijevao je porez od 3 posto na prihode digitalnih firmi. No, taj prijedlog nije prošao zbog protivljenja Irske i Švedske, pri čemu nije naodmet pomenuti da je upravo Irska poznata kao jedan od poreskih rajeva ekstremno naklonjenih digitalnim kompanijama. A ima li osnova za digitalni porez? Naravno da ima.

Svako ko ostvaruje bilo kakve prihode treba da plati porez, čak i ako je riječ o digitalnim uslugama. Naprimjer, mnogi građani BiH rado kupuju razne stvari na internetu i kupovinu plaćaju online. Kupljena roba im stiže poštom na kućnu adresu, pri čemu u kupoprodaju cijenu u većini slučajeva nije uračunat nikakav porez, bar ne na nivou BiH. S druge strane, brojne kompanije iz BiH već se odavno reklamiraju na internet-stranicama Googlea ili Facebooka i uredno plaćaju te digitalne usluge, za koje je zaista pitanje da li je u većini slučajeva obračunat bilo kakav porez na nivou BiH. Pitanje koje se postavlja je, dakle, zašto neke kompanije moraju plaćati porez u BiH, a druge ne? Ili zašto, naprimjer, neki freelancer koji ostvari prihode u inostranstvu mora platiti porez u BiH, a neka digitalna kompanija koja ostvari prihode u BiH ne plaća nikakav porez? Mogu li poreske uprave ući u trag takvim transakcijama? Naravno da mogu. Ako su mogle ući u trag novčanim doznakama ovdašnjim freelancerima, onda lako mogu ući u trag plaćenim digitalnim uslugama. Jedina je razlika u ovom slučaju što bh. freelanceri nemaju takvu “pozadinu i leđa” kakvu imaju multinacionalne digitalne korporacije.

Međutim, u Austriji, Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj i tako dalje izgleda nemaju problema sa pozadinom i leđima digitalnih divova, što je Angela Merkel opisala riječima “da se razgovara ne o tome da li da oporezujemo digitalne kompanije ili ne, nego kako da to učinimo”. Kao što se može i pretpostaviti, digitalne kompanije i njihova zaleđina se, naravno, jako protive toj ideji. Oni tvrde da nekakve poreze ipak plaćaju na mjestima gdje se ostvaruje prihod, pri čemu nemaju odgovore na tvrdnje da je to tek djelomično tačno, jer ih u EU, ustvari, najviše optužuju za legalno izbjegavanje poreza tako što profite kanaliziraju u države EU sa niskim poreskim stopama ili pak u svjetske off-shore centre.

U tom smislu veoma je ilustrativan pomenuti slučaj Google Netherlands Holdingsa i omjer uplaćenog poreza (3,4 miliona eura) i ostvarenog prihoda (19,9 milijardi eura), iako, ruku na srce, sve je to još u granicama onoga što zakoni dozvoljavaju. Zagovornici digitalnog poreza posebno ističu da cijela kampanja nije ni antiamerička niti pak anti-GAFA (akronim od Google, Apple, Facebook, Amazon), jer se procjenjuje da bi digitalnim oporezivanjem bilo obuhvaćeno između 120 i 150 kompanija, od kojih je pola američkih, trećina evropskih, dok su preostale azijske firme. No, s druge strane, Amerikanci se u sličnim situacijama baš i ne libe da zakonima zabrane učestvovanje kineskim kompanijama u razvoju njihove 5G mreže.

U slučaju digitalnog poreza, najveći je problem što je sadašnji poreski sistem osmišljen prije više od stotinu godina te što počiva na načelu da neka kompanija mora biti fizički prisutna u zemlji u kojoj plaća porez. Takav poreski sistem danas je zastario i nije primjenljiv na digitalnu realnost u kojoj digitalne kompanije ostvaruju prihode od usluga koje pružaju u zemljama u kojima nisu fizički prisutne. Zbog toga se u zakonodavstvo EU pokušava unijeti pravna definicija digitalne prisutnosti, a to bi, bar prema prijedlogu Evropske komisije, značilo prihod digitalne kompanije veći od 7 miliona eura godišnje, zatim više od 100.000 korisnika digitalnih usluga te preko 3.000 ugovora za digitalne usluge i tako dalje.

Da li bi se, prema tim kriterijima, ispunila neophodna digitalna prisutnost pojedinih kompanija na nivou BiH za poresko tretiranje? Najvjerovatnije bi, ali samo u nekoliko slučajeva. I to u slučaju GAFA. Naprimjer, Facebook tvrdi da u BiH ima milion korisnika, a s obzirom na brojne reklame na njihovim stranicama ili, recimo, na stranicama Googlea, zaista je teško povjerovati da se u tim slučajevima ostvare prihodi manji od 7 miliona eura godišnje. No, evo, to je gotovo pa savršena zadaća za brojne bh. dužnosnike koji doslovno obožavaju te dvije stvari - da usklađuju i harmoniziraju sve naše propise sa propisima EU i da im pri tome na račune pristižu sredstva od poreza. Jedino je pitanje smiju li se u ovom slučaju okomiti na GAFA kao nedavno na freelancere?

Eldar Dizdarević, Oslobođenje

-8°C

Sarajevo

Cloudy

Humidity: 96%

Wind: 4.83 km/h

  • 03 Jan 2019 -1°C -6°C
  • 04 Jan 2019 -2°C -7°C