Centralne banke širom svijeta posljednje dvije godine masovno kupuju monetarno zlato kako bi povećale imovinu u svojim bilansima koja ne fluktuira sa cijenom državnih obveznica. U ovom slučaju se ne radi se o takozvanoj dedolarizaciji, već o uravnoteženju bilansi od volatilnosti koju stvaraju njihove krivo vođene ekspanzivne monetarne politike, ističe Daniel Lacalle iz Mises Institute u kolumni objavljenoj na internet stranici instituta.

"Nakon mnogo godina mišljenja da se novac može štampati bez ograničenja i bez stvaranja inflacije, monetarne vlasti sada se pokušavaju vratiti zdravoj logici i imati više zlata u svojim bilansima", piše Lacalle. Prema World Gold Council, centralne su banke ubrzale kupovinu monetarnog zlata na više od 1.000 tona godišnje u 2022. i 2023. godini (jedna od rijetkih centralnih banaka koja je tada prodavala zlato je Centralna banka BiH, op. red.).

A to znači da centralne monetarne institucije pokrivaju gotovo četvrtinu godišnje potražnje za zlatom. Prema Morgan Stanleyju, omjer proizvodnje i potražnje iznosio je 0,9 u julu 2024. godine. Globalne službene rezerve zlata porasle su za 290 neto tona u prvom kvartalu 2024., najviše od 2000., prema World Gold Council, što je 69 posto više od petogodišnjeg tromjesečnog prosjeka (171 metrička tona). Narodna banka Kine i Centralna banka Indije najveći su kupci jer nastoje uravnotežiti svoje rezerve, dodajući još zlata kako bi smanjili izloženost državnim obveznicama koje stvaraju gubitke.

Sve centralne banke širom svijeta uključuju u svoju imovinu državne obveznice zemalja čije valute služe kao globalne rezervne. To omogućuje centralnim bankama da održe svoje valute. Kada čitamo da neka centralna banka kupuje ili prodaje dolare ili eure, ona ne obavlja transakcije sa fizičkom valutom nego sa državnim obveznicama. Stoga, budući da je tržišna cijena državnih obveznica pala za 7 posto između 2019. i 2024., mnoge od tih centralnih banaka danas se suočavaju sa latentnim gubicima zbog pada vrijednosti svoje imovine.

A koji je najbolji način za jačanje bilansi centralnih banaka, čime se diverzificira i smanjuje izloženost fiat valutama? Zlato. Ili, kako to kaže JP Morgan - samo je zlato novac, a sve ostalo su krediti, ističe se u kolumni instituta Mises. Godinama je politika centralnih banaka bila smanjivanje posjedovanja zlata, no, sada se centralne banke ipak moraju vratiti zdravoj logici i uspostaviti ravnotežu nakon što su godinama trpjeli latentne gubitke na posjedima državnih obveznica.

"Zapravo, moglo bi se reći da svjetske centralne banke same predviđaju vlastitu raširenu eroziju kupovne moći rezervnih valuta zbog zasićenosti fiskalne i monetarne politike i iz tog razloga trebaju više zlata", objašnjava Lacalle. Cijena zlata je trenutno iznad 2.400 dolara za uncu, što je porast od 16,5 posto između januara i jula 2024. Zlato je dakle imalo bolje rezultate od indeksa S&P 500, Stoxx 600 i MSCI Global. U proteklih pet godina zlato je nadmašilo samo Nasdaqov indeks. Ništa drugo.