Kako nas statistika obmanjuje u vezi inflacije?
Statistika je poput bikinija - ono što otkriva je zanimljivo, ali ono što prikriva je važnije. Tako je svojevremeno Aaron Levenstein, profesor ekonomije na Baruch College, objasnio studentima suštinu statistike. Ona, poput bikinija, nešto otkriva, a ponešto i prikriva. Obično, ono što prikriva je važnije od onog što otkriva. Stoga sa statistikom uvijek treba biti oprezan te biti svjestan da je ona samo prikaz stvarnosti, ali ne i sama stvarnost.
Evo jednog primjera iz bh. stvarnosti. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavila je da u julu 2024. godine u BiH nije zabilježena promjena nivoa cijena. Dakle, inflacija je statistički gledano iznosila nula (posto). Kada mediji objave tu vijest, većina komentara na društvenim mrežama je - smijeh. Jer svi znaju da se ta nula baš i ne osjeća u prodavnicama. Ali, u suštini, statistika u ovom slučaju nije pogriješila. Samo je prikrila ono što je važnije.
Nula je promjena cijena u julu 2024. samo u odnosu na juni iste godine. U odnosu na cijene u julu 2023. zabilježen je rast nivoa cijena od 1,8 posto, kaže Agencija. Iako je 1,8 posto "realnije" od nule - i to je daleko od stvarnosti. Hajde, dakle, da vidimo kako nas to statistika obmanjuje u vezi sa inflacijom. Agencija za statistiku BiH zapravo ne registruje inflaciju nego indeks potrošačkih cijena (CPI - Consumer Price Index). Agencija navodi da indeks potrošačkih cijena predstavlja mjeru promjena cijena proizvoda i usluga koje domaćinstva u BiH kupuju te dodaje da se indeks koristi za upoređivanje stope inflacije sa drugim zemljama.
Kao ponder, odnosno baza indeksa, uzimaju se prosječne cijene u BiH iz 2015. godine. Znači, indeks potrošačkih cijena je 2015. godine iznosio 100. Ako je nakon toga neke godine indeks bio 125, onda to znači da su cijene u prosjeku porasle za 25 posto u odnosu na cijene iz 2015. A znate li koliki je bio indeks potrošačkih cijena u julu 2024. godine? Agencija kaže 124,9. Cijene su, dakle, u julu 2024. bile za 24,9 posto više od prosjeka cijena u 2015. Ali to nije sve. Indeks potrošačkih cijena je u januaru 2021. godine iznosio 100,1, pokazuju podaci Agencije, što znači da su cijene u januaru 2021. bile identične prosjeku cijena u 2015. godini. Doduše, bile su više za 0,1 posto (indeks 100,1), ali je to statistički potpuno nebitno. A to pak znači da su cijene od januara 2021. do jula 2024. porasle za 24,9 posto.
Ali ni to nije sve. I taj indeks 124,9 je ustvari tek prosjek cijena. Znate ono - jedan čovjek svaki dan jede meso, a drugi samo kupus. Njih dvojica onda u prosjeku svakog dana jedu sarmu. Zato pogledajmo sada indeks potrošačkih cijena po segmentima. Indeks hrane u julu 2024. iznosio je 143,4, što znači da su cijene više za 43,4 posto u odnosu na cijene iz januara 2021. Indeks stanovanja, vode i električne energije 131,1. Indeks najamnina 148,6. Električne energije i plina 130,6. Indeks zdravstva 115,7. Prevoz 126,9. Usluge rekreacije i kulture 132,4. Cijene u restoranima 134,1. I tako dalje. Zato se kaže da je statistika poput bikinija.
Eldar Dizdarević