Savezni dug Sjedinjenih Država danas prelazi iznos od 35 triliona dolara. Da to stavimo u neku perspektivu. Ljudi uglavnom ne razumiju koliko je mnogo trilion dolara. Trilion je ogroman, gotovo nedokučiv broj. Ljudski mozak ima problema da shvati nešto tako ogromno. Pretpostavimo naprimjer da imate posao na kojem ste zarađivali jedan dolar po sekundi ili 3.600 dolara po satu.

To je 86.400 dolara dnevno i oko 32 miliona dolara godišnje. Uz taj posao, trebalo bi vam 31,5 godina da zaradite milijardu dolara. Ali, uz taj posao trebalo bi vam preko 31.688 godina da zaradite trilion dolara. Ako pretpostavimo da ste do sada zarađivali 75.000 dolara godišnje, što je tipičan prihod domaćinstva u SAD-u, onda bi vam trebalo više od 13 miliona godina da zaradite trilion dolara.

A ako zarađujete jedan dolar svake sekunde (24/7/365), zaradit ćete dakle oko 32 milion dolara. Međutim, i s tim bilo bi vam potrebno više od 1.109.080 godina da otplatite savezni dug SAD-a. A i to samo uz nerealnu pretpostavku da će dug prestati rasti. Zaključak glasi - američka vlada ne može otplatiti svoj dug. Ne može čak platiti ni trošak kamata bez daljnjeg zaduživanja.

Američka vlada je dakle bez mogućnosti i ne može vratiti ono što je posudila, odnosno ono što je dužna. Stoga, nije pitanje hoće li američka vlada bankrotirati - već kada i kako. Razmotrite ponavljajuću farsu sa gornjom granicom duga u američkom Kongresu, koja je podignuta više od stotinu puta od 1944. godine kako bi se izbjeglo neizvršenje duga. Znamo da kada su suočeni sa lošim izborom, političari uvijek biraju najkorisniju opciju.

U ovom slučaju to znači izdavanje još više duga umjesto donošenja teških budžetskih rezova, teških odluka ili potpunog neplaćanja obaveza. A ovo postavlja važno pitanje - ko će ubuduće kupovati sav ovaj novi dug, kojeg će SAD emitovati kroz obveznice i trezorske zapise? Historijski gledano, postojao je do sada ogroman apetit u inostranstvu za državnim obveznicama. Ali više ne.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, američka vlada je pokrenula svoju najagresivniju kampanju sankcija ikada. Američka vlada i njeni saveznici zamrznuli su oko 300 milijardi dolara rezervi ruske centralne banke - akumulirane štednje nacije. Bila je to zapanjujuća ilustracija političkog rizika povezanog sa američkim dolarom i državnim obveznicama. Pokazalo se da američka vlada može jednim potezom uskratiti pristup rezervama druge suverene zemlje. I u ovom slučaju još nuklearne sile.

Zatim je u aprilu 2024. predsjednik Joe Biden potpisao takozvani REPO zakon. To omogućava američkoj vladi da zaplijeni zamrznutu imovinu ruske vlade i prenese sredstva Ukrajini. Ukratko, američki dolari postali su oružje na način na koji prije nisu bili.