Log in

Tržišta kapitala: Na SASE i BLSE ništa novo ni u 2018.

Ukupni promet na Sarajevskoj berzi (SASE) u prošloj 2018. godini iznosio “samo” 288 miliona KM

SARAJEVO - Na berzama u BiH ništa novo. Dugogodišnja kriza ne jenjava, hronična nelikvidnost i nedostatak investitora su jedina konstanta, a dvije bh. berze na životu održavaju zaduživanja entitetskih vlada obveznicama i trezorskim zapisima. Ukupni godišnji prometi ili padaju ili se drže otprilike na istom, pri čemu se svako smanjeno ili povećano zaduživanje entitetske vlade itekako osjeti.

Tako je naprimjer ukupni promet na Sarajevskoj berzi (SASE) u prošloj 2018. godini iznosio “samo” 288 miliona KM, od čega se na četiri javne ponude odnosi 109 miliona KM. Promet na SASE lani je tako posrnuo da čini, recimo, tek 40 posto ukupnog prometa na bh. berzama. Prevedeno, to znači da je na Banjalučkoj berzi (BLSE) u 2018. ostvaren veći promet nego na SASE i to u obimu od 428 miliona KM. Iako je BLSE manja berza od SASE, ostvaren je za 140 miliona KM veći promet, što se opet pripisuje zaduživanjima entitetskih vlada.

Hronična nelikvidnost na SASE se dakle nastavlja. Ukupni promet na ovoj berzi je recimo u 2017. iznosio 532 miliona KM, godinu prije toga 755 miliona KM, a 2016. promet je nabujao na čak milijardu i 219 miliona KM. Nažalost, to je bila u većini slučajeva samo posljedica pojačanog zaduživanja federalne Vlade. Međutim, 2018. promet je opet pao na 288 miliona KM, što je otprilike na nivoima sušnih godina u razdoblju od 2010. do 2013. kada je preko SASE godišnje prometovano između 108 i 245 miliona KM. Situacija na SASE je danas toliko loša da se lako može porediti sa početnim godinama rada ovog tržišta kapitala.

Naime, osam brokerskih kuća je u septembru 2001. osnovalo SASE, a prva aukcija je održana u aprilu 2002. Privatizacijsko-investicioni fondovi su uvršteni u kotaciju 2003. godine, a na izvjestan način ozbiljnije je trgovanje na SASE krenulo 2004. godine. Ukupni promet u 2004. godini? Oko 201 milion KM, što je tada činilo čak 67 posto prometa na bh. berzama. Na BLSE je, pomenimo i to, te godine ostvaren ukupni promet u iznosu od 97 miliona KM. Na kraju prošle godine promet na SASE je iznosio 288, a na BLSE 428 miliona KM. Depresivno, zar ne? Treba li uopće pominjati da je promet na SASE 2005. iznosio 555 miliona KM?

Veoma interesantan je i slijedeći detalj. Uprkos hroničnoj nelikvidnosti, vrijednost berzanskih indeksa na SASE raste. Vrijednost indeksa SASX-10 lani je porasla za 11,48 posto u odnosnu na prethodnu godinu, SASX-30 za 16,35 posto, SASX-BBI za 12,92 posto, a SASX-FN za čak 25,22 posto. Jedini pad vrijednosti zabilježen je kod indeksa BIFX, koji je lani posrnuo za 7,87 posto. Međutim, ovakve vrijednosti berzanskih indeksa pri ovako niskom prometu zaista ne pokazuju nikakvo realno stanje na terenu.

Recimo, SASX-10 je svojevrsni benchmark indeks Sarajevske berze i on prati kretanje cijena dionica deset najeminentnijih kompanija na tržištu, izuzimajući investicijske fondove, mjereno po tržišnoj kapitalizaciji i frekvenciji trgovanja. U sastav tog indeksa ulaze dionice BH Telecoma, Bosnalijeka, Elektroprivrede BiH, Elektroprivrede HZHB, Sarajevo osiguranja, Tvornice cementa Kakanj, RMU Banovići i tako dalje. Ovaj se indeks počeo obračunavati 31. 12. 2004. godine i tadašnja, početna bazna vrijednost indeksa je bila 1.000 indeksnih poena. Međutim, zadnjeg dana prošle godine vrijednost SASX-10 iznosila je 627,05 indeksnih poena. Otprilike, krajnje pojednostavljeno, to znači da ste krajem 2004. uložili 1.000 KM ravnomjerno u dionice deset najelitnijih kompanija na berzi, na kraju prošle godine bili biste u minusu 372,95 KM.

Nešto je bolja situacija kod SASX-30, koji se počeo obračunavati 31. 3. 2009. godine. Njegova je početna vrijednost tada bila 1.000 indeksnih poena, a na kraju prošle godine je iznosila 1.135,79. Slično je i sa SASX-BBI indeksom, takozvanim islamskim indeksom, koji prati kretanje cijena dionica kompanija koje ispunjavaju uslove iz Šerijatske metodologije BBI banke.

Riječ je o dionicama 104 bh. kompanije čije, naprimjer, finansijske obaveze na koje se plaća kamata moraju biti manje od 33,3 posto ukupne imovine, čija suma novca i kamatonosnih stavki u aktivi mora biti manja od 33,3 posto ukupne imovine, zatim čija suma novca i potraživanja kompanije mora biti manja od 50 posto ukupne imovine, pri čemu prihod od djelatnosti koje su u islamskoj ekonomiji zabranjene mora biti manji od 5 posto ukupnog prihoda kompanije. Taj se indeks počeo obračunavati 7. oktobra 2016. godine, a bazna je vrijednost na taj dan iznosila 10.000 indeksnih poena. Na kraju prošle godine vrijednost tog indeksa iznosila je skromna 10.009,72 indeksna poena. I to u periodu od gotovo tri godine i za 104 kompanije. S tim se “rastom” teško mogu pokriti i sami troškovi ulaganja na tržište.

Šta je problem sa ovdašnjim tržištima kapitala? U osnovi, stanje na berzama je ogledalo cjelokupnog ekonomskog stanja u zemlji koje već godinama i decenijama tapka u mjestu. Ni naprijed ni nazad, ni gore ni dolje. Ozbiljni, veliki institucionalni investitori u širokom luku zaobilaze BiH, a samim tim i tržište kapitala, a manje-više sve investicije koje pristignu su u segmentima trgovine, nekretnina ili pak u tehnologije i pogone koji se ne mogu baš tako lako etablirati bilo gdje u Evropi, poput recimo termoelektrana ili drugih ekološki neprihvatljivih projekata.

Osim toga, izuzetno važna stvar kada se razmatra stanje na ovdašnjim tržištima kapitala su i preskočene brojne stepenice u ekonomskom razvoju BiH. Ekonomija BiH je nakon rata iz samoupravnog sistema direktno uskočila u klasični neoliberalni kapitalizam, pri čemu smo preskočili nekoliko veoma važnih razvojnih faza ekonomskog sistema. Opremili smo, recimo, ovdašnja tržišta kapitala najmodernijom i najsofisticiranijom tehnologijom za trgovanje vrijednosnim papirima, pri čemu kompanije čijim se vrijednosnim papirima trguje na tržištu nisu ni izbliza imale taj trend razvoja.

Naprimjer, na tržištu kapitala se koriste najsavremenije IT platforme za trgovanje vrijednosnim papirima, pri čemu mi i danas najjednostavniju SKD montažu vozila, koja se u svijetu odavno rutinski obavlja na nivou malo veće automehaničarske radionice, tretiramo kao proizvodnju. Na tržištu kapitala se, recimo, koriste sofisticirani metodi obračuna ponderisanih vrijednosti dionica, a u poljoprivrednim kompanijama čijim se dionicama trguje na berzi krave se još uvijek ručno muzu. Kod nas je proizvodnja (čast izuzecima) u većini slučajeva još uvijek na nivou srednjovjekovne manufakture, što je ozbiljnim investitorima potpuno nezanimljivo. Zbog toga su ovdašnje berze interesantne samo još entitetskim vladama radi njihovog zaduživanja, što se itekako vidi u godišnjim izvještajima o poslovanju berzi.

Eldar Dizdarević, Oslobođenje

-8°C

Sarajevo

Cloudy

Humidity: 96%

Wind: 4.83 km/h

  • 03 Jan 2019 -1°C -6°C
  • 04 Jan 2019 -2°C -7°C