Log in

Rat Trumpa sa kineskim tehnološkim divom Huawei

SAD cilja Huawei posebno zbog uspjeha kineske korporacije u marketingu vrhunskih 5G tehnologija

NEW YORK - Hapšenje Meng Wanzhou, finansijske direktorice i kćerke osnivača kineskog tehnološkog diva Huawei, izuzetno je opasan potez administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa u njihovom intenziviranju sukoba sa Kinom. Ako se istorija ponavlja, kako je to navodno rekao Mark Twain, onda naše vrijeme sve više i više podsjeća na period koji je prethodio 1914. godini. Kao što je tada bio slučaj sa velikim evropskim silama, Sjedinjene Države danas, predvođene administracijom koja želi potvrditi američku dominaciju nad Kinom, guraju svijet ka neviđenoj katastrofi.

Kontekst hapšenja je izuzetno važan. Sjedinjene Države su zatražile od Kanade da uhapse Meng Wanzhou na aerodromu Vankuver na njenom putu iz Hong Konga za Meksiko, a zatim da je izruči SAD-u. Takav potez izgleda gotovo kao američka objava rata kineskoj poslovnoj zajednici. To naravno dovodi američke poslovne ljude koji putuju u inostranstvo u daleko veću opasnost i rizik od sličnih akcija drugih zemalja.

Sjedinjene Američke Države zaista rijetko hapse visokopozicionirane poslovne ljude, američke ili pak inostrane, zbog navodnih zločina koje su počinile njihove kompanije. Korporativni menadžeri se uglavnom hapse zbog njihovoih ličnih zločina (kao naprimjer pronevjere, pomićivanja ili nasilja), a ne zbog zločina njihovih kompanija. Da, korporativni menadžeri bi zaista trebali biti odgovorni za djela njihovih kompanija, uključujući i krivične optužbe, ali započeti ovu praksu sa vodećim kineskim poslovnim ljudima, a pri tome to isto ne učiniti sa desetinama američkih menadžera zaista je zapanjujuća provokacija za kinesku vladu, poslovnu zajednicu i javnost.

Meng je optužena za kršenje američkih sankcija protiv Irana. Ipak, razmotrimo njeno hapšenje u kontekstu velikog broja američkih i neameričkih kompanija koje su svojevremeno prekršile američke sankcije protiv iste zemlje, dakle protiv Irana. Krajem 2011. godine naprimjer JP Morgan Chase platio je 88,3 miliona dolara kazne zbog kršenja američkih sankcija protiv Kube, Irana i Sudana. Ipak, njihov menadžer Jamie Dimon nije zgrabljen na aerodromu i odveden u pritvor.

A sjetimo se također da JP Morgan Chase nije bila jedina korporacija koja je kršila američke sankcije. Prisjetimo se imena kompanija koje su od 2010. godine do danas optužene sa dokazima i koje su platile kazne zbog kršenja sankcija: Banco do Brasil, Bank of America, Bank of Guam, Bank of Moscow, Bank of Tokyo-Mitsubishi, Barclays, BNP Paribas, Clearstream Banking, Commerzbank, Compass, Crédit Agricole, Deutsche Bank, HSBC, ING, Intesa Sanpaolo, JP Morgan Chase, National Bank of Abu Dhabi, National Bank of Pakistan, PayPal, RBS ABN Amro, Société Générale, Toronto-Dominion Bank, Trans-Pacific National Bank (poznata i kao Beacon Business Bank), Standard Chartered i Wells Fargo.

Nijedan od izvršnih ili finansijskih direktora ovih banaka nikada nije bio uhapšen ili pritvoren zbog kršenja sankcija. U svim pomenutim slučajevima odgovorna je bila korporacija, a ne pojedinačni menadžer. Američki menadžeri nisu bili hapšeni, pritvarani ili kažnjavani ni za sveprisutno kršenje zakona tokom ili nakon finansijske krize iz 2008. godine, za koju su američke banke platile ogromne kazne u iznosu od 243 milijarde dolara, prema najnovijim obračunima. Zbog toga je hapšenje Meng Wanzhou šokantan prekid ove prakse. Da, držite izvršne i finansijske direktore svjetskih korporacija odgovornim, ali ipak počnite prvo to provoditi kod kuće kako biste izbjegli optužbe za licemjerje, za održavanje ličnih interesa kamufliranih visokim principima ... ali i za rizik izazivanja novog globalnog sukoba.

Nema nikakve sumnje da je američka akcija protiv Meng Wanzhou i Huaweija dio šireg pokušaja Trumpove administracije da potkopa kinesku ekonomiju nametanjem carina, zatvaranjem zapadnih tržišta kineskom izvozu visokih tehnologija i blokiranjem kupovine američkih i evropskih tehnoloških kompanija od strane kineskih korporacija. Može se također reći - i to bez ikakvog pretjerivanja - da je to dio ekonomskog rata protiv Kine i da je to zaista kranje bezobzirno.

Huawei je jedna od najvažnijih tehnoloških korporacija u Kini i zbog toga je glavni cilj Trumpove administracije da potpuno zaustavi ili pak uspori napredak Kine u nekoliko sektora visoke tehnologije. Motivi SAD u ovom ekonomskom ratu su tek djelomično komercijalni - da štite i favorizuju zaostale američke kompanije - kao što definitivno postoje i određeni geostrateški razlozi. Ali oni svakako nemaju nikakve veze sa međunarodnom vladavinom prava.

SAD cilja Huawei posebno zbog uspjeha kineske korporacije u marketingu vrhunskih 5G tehnologija na globalnom nivou. SAD tvrde da kompanija predstavlja specifičan sigurnosni rizik kroz skrivene mogućnosti nadzora u svom hardveru i softveru. Međutim, ne smijemo zaboraviti da američka administracija nikada nije pružila dokaze za ovu svoju tvrdnju!

Nedavni tekst protiv Huaweija u Financial Timesu je u tom smislu veoma ilustrativan. U tekstu se priznaje da „ne možete imati konkretan dokaz o smetnji u ICT-u, osim ako imate sreće da pronađete iglu u plastu sijena“, a zatim autor teksta ipak prilično bezobzirno i neutemeljeno tvrdi da „ne možete da preuzmete rizik da svoju sigurnost stavite u tuđe ruke“ što bi, prevedeno, značilo da mi zaista ne možemo da ukažemo i dokažemo loše ponašanje Huaweija, ali bismo ga ipak trebali staviti na crnu listu.

Kada globalna trgovinska pravila ometaju Trumpovu gangstersku taktiku, onda, kako on kaže, „pravila moraju ići“. Američki državni sekretar Mike Pompeo priznao je prošle sedmice u Briselu. „Naša administracija“, rekao je on, „zakonito izlazi ili ponovo pregovara o zastarjelim ili štetnim ugovorima, trgovinskim sporazumima i drugim međunarodnim aranžmanima koji ne služe našim suverenim interesima ili interesima naših saveznika“.  Ipak, prije nego što izađe iz tih sporazuma, administracija ih uništava nepromišljenim i jednostranim akcijama.

Hapšenje bez presedana Meng Wanzhou je još provokativnije jer se zapravo zasniva na američkim eksteritorijalnim sankcijama, odnosno na tvrdnji da SAD može narediti drugim zemljama da prestanu trgovati sa trećim stranama kao što su Kuba ili Iran?! SAD sigurno ne bi tolerisale da Kina ili bilo koja druga zemlja kažu američkim kompanijama sa kojim zemljama mogu ili ne mogu trgovati.

Sankcije koje nisu nacionalne (kao naprimjer američke sankcije za kineski biznis) ne bi se trebale primjenjivati samo od jedne zemlje već prema sporazumima postignutim i potpisanim u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija. U tom smislu Rezolucija 2231 Vijeća sigurnosti UN-a poziva sve zemlje da odbace sankcije protiv Irana kao dio nuklearnog sporazuma za Iran iz 2015. godine. Ipak, Sjedinjene Američke Države - i to samo Sjedinjene Američke Države - sada odbacuju Vijeće sigurnosti UN u takvim stvarima. Trumpova administracija, a ne Huawei ili Kina, danas je najveća prijetnja međunarodnoj vladavini prava, a time i globalnom miru.

Jeffrey Sachs, profesor održivog razvoja i menadžmenta na Columbia University, Project Syndicate

-8°C

Sarajevo

Cloudy

Humidity: 96%

Wind: 4.83 km/h

  • 03 Jan 2019 -1°C -6°C
  • 04 Jan 2019 -2°C -7°C