Ako ljudima date moć i dehumanizujete one ispod njih, oni će postati sadisti. Ako stavite ljude u zatvor oni će se ponašati kao da su u zatvoru. Ukratko, ljudi će se ponašati onako kako se prema njima postupa.

Primjena je ponovo beskrajna. Sve smo ovo vidjeli u pandemiji. Ako počnete tretirati ljude na određeni način, većina će se složiti sa tim i kriviti manjinu koja odbija saradnju. U međuvremenu, policijske snage širom svijeta su iznenada dobile nova ovlaštenja i odmah su ih zloupotrijebile jer su ljudi bez maski i koji su odbijali nositi maske bili dehumanizirani u njihovim očima. Te su reakcije bile smišljene, a ne slučajne.

(3) Acheov eksperiment. Još jedan eksperiment usklađenosti, ne tako brutalan kao Milgramovom ili Zimbardov, ali možda više uznemirujući u svojim nalazima. Prvi put ga je proveo Solomon Asche 1950. godine. Postavka je veoma jednostavna. Skupili ste panel subjekata, jedan pravi subjekt i pregršt lažnih subjekata. Jednom po jednom ispitaniku se postavlja niz pitanja sa višestrukim odgovorima na koja je odgovor uvijek očigledan, ali svi lažni subjekti će dati pogrešan odgovor. Pitanje je da li će stvarni subjekt zadržati svoj tačan odgovor ili će se početi prilagođavati grupi.

Zaključak je sljedeći. Dok je većina ljudi zadržala svoje tačne odgovore, "stopa greške" u eksperimentalnoj grupi bila je 37 posto naspram manje od 1 posto u kontrolnoj grupi. To znači da je 36 posto ispitanika na kraju počelo mijenjati svoje odgovore kako bi se uskladili sa konsenzusom, iako su veoma jasno i nedvosmisleno znali da nisu u pravu.

Otprilike jedna trećina ljudi će se ili pretvarati da promijeni mišljenje radi konformizma ili - što je još alarmantnije - će promijeniti svoja uvjerenja ako se nađu u manjini. Primjena? Namještene ili izmišljene ankete, lažno prebrojavanje glasova na izborima, bot nalozi na društvenim mrežama, razne kampanje. Medijski naslovi koji proglašavaju "svi znaju X" ili "samo 1 posto ljudi misli Y". Postoji mnogo alata koje možete koristiti kako biste stvorili utisak lažnog "konsenzusa", proizvedene "većine".

Ovaj je eksperiment rađen milion puta u desetinama varijacija, ali je možda najzanimljiviji nalaz da je stavljanje samo još jedne osobe u panel koja se slaže sa ispitanikom smanjilo usklađenost za 87 posto. Ljudi mrze da budu usamljeni, ali će tolerisati da su u manjini ako imaju nečiju podršku. Dobro je to znati.

(4) Festingerov eksperiment kognitivne disonance. Slijedi najmanje poznati eksperiment, ali na neki način najfascinantniji. Godine 1954. Leon Festinger je napravio eksperiment za procjenu fenomena kognitivne disonance. Njegova postavka je bila prilično jednostavna. Subjektu se daje ponavljajući i dosadan fizički zadatak (naprimjer prvobitno okretanje drvenih klinova ili druge varijacije).