Dakle, i ovo pokazuje da je BiH za banke i bankare dobra destinacija, naravno ako (opet) izuzmemo konstantne političke nestabilnosti. Većina će dioničara radije prihvatiti da povrate uloženo za 9 godina nego za 7, jer ko zna šta se sve za sedam godina može desiti u nestabilnoj i hirovitoj BiH. A i to, naravno, treba imati na umu kada se govori o profitabilnosti banaka.

Struktura depozita u (F)BiH također pokazuje zanimljive stvari. Većina depozita u komercijalnim bankama je novac građana - čak 50 posto ukupnih depozita. Depoziti vlada na svim nivoima (država, entiteti, kantoni i Distrikt Brčko) čime samo 13 posto ukupnih depozita, dok depoziti javnih preduzeća čine 7 posto, dok depoziti ostalih kompanija 25 posto. Preostalo se odnosi na raznorazne finansijske i nefinansijske institucije, udruženja i tako dalje.

Banke u BiH, dakle, kako smo već pomenuli, većinom iz depozita odobravaju kredite (81,3 posto), dok je u Evropi to niže. A kakva je cijena kredita (kamate) u BiH i u Evropi? Približno slična. Iako kod nas u BiH pojedini bivši bankari na blogovima pišu da su kamatne stope na kredite u BiH niže nego u Evropi, to nije u potpunosti tačno. Zbog različitih metodoloških obračuna samo se čini da su kamate u BiH niže.

Naime, ECB objavljuje podatke o prosječnoj nominalnoj kamatnoj stopi banaka, dok se u BiH objavljuju podaci i o nominalnoj i o efektivnoj kamatnoj stopi. U Evropi pri tome uopšte ne postoji institut efektivne kamatne stope, jer tamo banke sve troškove kredita ugrađuju u nominalnu kamatnu stopu. Ali kada se izjednači metodologija, onda dolazimo i do jednostavnog zaključka da su kamatne stope na kredite u BiH i u (prosjeku) u Evropi približno iste ili slične, što je iskazano i na grafikonu Trading Economicsa.

U novembru 2023. prosječne kamatne stope na kredite u BiH su iznosile 4,08 posto, a u euro zoni u istom periodu oko 4,7 posto. S tim što su u Evropi kamate na kredite u januaru ove godine pale ispod 4 posto, dok za BiH još uvijek nema tih podataka. Lijepa vijest za sve u BiH je što bi kamatne stope, ukoliko se budu slijedili trendovi, u narednom periodu kod nas trebale padati, odnosno pratiti ono što se dešava u euro zoni. No, to ostaje pod velikim znakom pitanja obzirom na političku situaciju kod nas.

Sve u svemu, na kraju možemo zaključiti da je generalno gledano bankama u prosjeku bolje i profitabilnije poslovati u BiH nego u Evropi te da bi zaista i mogli imati jeftinije kredite nego što se nude u Evropi. Naravno, ako se izuzmu stalne političke nestabilnosti kod nas. A obzirom da se nestabilnosti u BiH u posljednje vrijeme ne smiruju, nego se naprotiv intenziviraju, onda nam ne preostaje ništa drugo nego da se filozofski pomirimo sa činjenicom da se i to plaća.