Log in

Program reformi ili Makova tma i tmuša neprebolna

U ovom trenutku jako teško definisati put i strategiju kojom bi se ojačao životni standard bh. građana

SARAJEVO - Vijeće ministara BiH usvojilo je nedavno Program ekonomskih reformi (PER) za period 2019. do 2021. godine koji je pripremila Direkcija za ekonomsko planiranje (DEP) BiH. Program je sastavljen od pet tematskih cjelina, uključujući prioritete strukturalnih reformi, makroekonomski i fiskalni okvir. Programom je predviđeno da će ekonomske reforme u BiH u naredne dvije-tri godine biti usmjerene na unapređenje strateškog i zakonodavnog okvira u skladu sa ugovorom o uspostavljanju energetske zajednice, stvaranje održivog sistema finansiranja željezničke infrastrukture, unapređenje poljoprivredne proizvodnje, te jačanje sistema infrastrukture kvaliteta BiH po modelu EU.

Također, radit će se na daljnjem unapređenju sektora komunikacija i informacionog društva, uz usklađivanje regulatornog okvira sa standardima EU, intenziviranju saradnje u obrazovanju i povećanju efikasnosti tržišta rada, uspostavljanju efikasnog sistema potrošnje u zdravstvu i unapređenju sistema socijalne zaštite. Iz Vijeća ministara BiH su također saopštili da će program ekonomskih reformi biti proslijeđen Evropskoj komisiji. Sada se, naravno, postavlja pitanje šta se zaista krije iza ovih i ovakvih suhoparnih birokratskih fraza o predviđenim ekonomskim reformama u našoj zemlji u naredne dvije-tri godine? No, prije nego što krenemo sa traganjem za odgovorom na to pitanje, napomenimo da nas iskustvo uči da svako usklađivanje BiH sa standardima EU ne donosi ništa dobro niti ovdašnjim građanima, niti ovdašnjoj privredi.

I nije tu problem sa EU standardima, nego sa našim vlastima. Oni će, veoma rado, uskladiti samo ono što njima odgovara, pri čemu će u potpunosti ignorisati druge standarde EU koji idu naruku ovdašnjim kompanijama i građanima. Naprimjer, već godinama naši dužnosnici pominju kako imamo najniži PDV u Evropi, što prema njima znači da ga treba povećati, pri čemu nam neće reći, naprimjer, da brojne zemlje u EU imaju diferencirane, pa čak i nulte stope PDV-a koje su daleko niže od bh. 17 posto. Također će ignorisati i da nam plate i penzije nisu usklađene sa standardima EU. Zbog svega toga, najava da će program bh. ekonomskih reformi biti proslijeđen Evropskoj komisiji ne nosi sa sobom ništa dobro. Evo i konkretnog primjera.

Kao jedna od tematskih cjelina je unapređenje zakonodavnog okvira u skladu sa ugovorom o uspostavljanju energetske zajednice. Na prvi pogled lijepo, zar ne? Ne, nažalost, nije. Nedavno je objavljena vijest da BiH priprema da u parlamentarnu proceduru uputi amandmane na Zakon o akcizama kojim bi bile uvedene akcize na električnu energiju, što je, kako su naveli naši dužnosnici, jedna od predstojećih evropskih obaveza na putu ka EU. Možete li samo zamisliti šok i brojna poskupljenja koja bi nastala sa uvođenjem akcize na struju kod nas? E vidite, to je planirano pod krinkom usklađivanja propisa i standarda sa EU.

Međutim, u ovom slučaju nas je spasila, izgleda, EU koja je našim političarima priopćila da se ne žuri sa uvođenjem akciza na električnu energiju, jer je BiH ugovorna strana Ugovora o Energetskoj zajednici i kao takva ima pravnu obavezu da se pridržava zahtjeva koji proizlaze iz istog. Međutim, dodaju iz Delegacije EU, pravna stečevina EU koja je na snazi za ugovorne strane Ugovora o Energetskoj zajednici ne obuhvata Direktivu o oporezivanju energenata, te stoga BiH trenutno nema obavezu da uvede akcize na električnu energiju. Šta mislite, poštovani čitatelji, koliko će se ovakvih i sličnih „reformi“ uvesti kod nas u naredne dvije-tri godine pod krinkom usaglašavanja standarda sa EU, a da nas pri tome stranci neće spasiti kao u ovom slučaju? No, ostavimo sada ovaj slučaj po strani i pogledajmo šta je sve to planirano u PER-u.

U tom se dokumentu prvo navodi da BiH ima nepovoljnu strukturu BDP-a (finalna potrošnja koja se finansira iz vani, pri čemu investicije i izvoz ostaju na skromnom nivou) te da bi zbog toga BiH svoju strategiju ekonomskog razvoja trebala bazirati na izvozu, za šta je neophodno provesti proces reindustrijalizacije. Na jednom mjestu se u PER-u, vjerovali ili ne, dodaje da se nameće i pitanje dostizanja životnog standarda EU, ali se odmah pravi ograda od tog pitanja jer je „u ovom trenutku jako teško definisati put i strategiju kojom bi se ojačao životni standard građana“. Dakle, pojednostavljeno, usaglasit ćemo sve što možemo sa EU, osim životnog standarda građana.

Što se tiče tematske cjeline vezane za sektor obrazovanja i povećanje efikasnosti tržišta rada, tu su se nadležni bh. dužnosnici valjda zabrinuli zbog činjenice da je BiH u Global Competitiveness Report 2018 Svjetskog ekonomskog foruma rangirana na 130. mjesto od 140 zemalja u svijetu kada je u pitanju ocjenjivanje stila nastave u školama, gdje se visoko rangira stil nastave koji potiče kreativno i kritičko individualno razmišljanje. Dakle, evo još jedne potvrde da nam je obrazovni sistem „tma i tmuša neprebolna“, kako bi rekao Mak Dizdar.

Što se tiče, pak, energetskog sektora, tu je, kako se navodi u PER-u, jedan od osnovnih problema to što u FBiH još uvijek nije izvršeno funkcionalno i pravno razdvajanje Operatora distributivnog sistema od djelatnosti proizvodnje i snabdijevanja. S obzirom na broj termoelektrana i činjenicu da se građani BiH doslovno ovih dana guše u dimu, ni tu nisu uočeni veći pomaci u reformama. U PER-u se samo navodi kako će se za podsticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije odvajati sredstva iz naknada koje plaćaju svi krajnji korisnici! Što se tiče stvaranja održivog sistema finansiranja željezničke infrastrukture, konstatira se da je ključni problem to što FBiH u potpunosti ne finansira troškove održavanja željezničke infrastrukture i ne sufinansira javni putnički prevoz u onoj mjeri kako je to praksa evropskih zemalja, jer tu obaveze provodi sa svega 20 posto.

U sektoru poljoprivrede planiraju se mjere unapređenja poljoprivredne proizvodnje. Otežavajuće okolnosti su, između ostalog, negativan trgovinski saldo, jer dva puta više poljoprivrednih proizvoda uvozimo nego izvozimo. Novčane podrške za poljoprivrednu proizvodnju su, naravno, jako niske, daleko niže nego u EU (u FBiH iz budžeta godišnje oko 68 miliona KM, a iz kantona oko 17,6 miliona KM), ali se kao mjere pominju aktivnosti na izradi i dopuni zakonskih propisa, zatim insistiranje na redovnoj isplati novčanih podrški i zaostalih dugova poljoprivrednicima, jačanje sistema kontrola, organizaciji edukacije poljoprivrednika i slično. Planirano je i unapređenje informacionih sistema, registara i baza podataka za oblast poljoprivrede u skladu sa zahtjevima EU. Dakle, ništa pretjerano konkretno. Što se tiče sektora komunikacija i informacionog društva, predviđeno je, naravno, usaglašavanje zakona sa EU, od čega posebno treba izraditi Strategiju širokopojasnog pristupa, zatim Strategiju razvoja informacionog društva i Zakon o elektronskim komunikacijama i elektronskim medijima.

I šta na kraju reći na Program ekonomskih reformi BiH za naredne dvije-tri godine? U ovom prikazu, naravno, nisu objavljene sve predviđene mjere, jer su novine ipak ograničenog prostora (PER dokument ima 172 stranice). Pomenuli smo, zapravo, samo mali broj predviđenih mjera, odnosno “reformi”, kako ih iz ko zna kojih razloga bh. dužnosnici vole nazivati. No, opći je utisak da sve te mjere sa stvarnim reformama nemaju zaista ništa zajedničko, nego da se uglavnom svode na raznorazne birokratske namjere, usvajanja i izrade kojekakvih strategija, programa, projekata, memoranduma, propisa, izmjena i dopuna zakona (pri čemu se ni postojeći zakoni ne poštuju i promjenjuju) i tako dalje. Ako je suditi prema planiranim mjerama i reformama, onda nas u naredne dvije-tri godine opet čekaju, da pomenemo Maka, tma i tmuša neprebolna.

-8°C

Sarajevo

Cloudy

Humidity: 96%

Wind: 4.83 km/h

  • 03 Jan 2019 -1°C -6°C
  • 04 Jan 2019 -2°C -7°C