Fenomen pandemije Covida-19 jednostavno se ne može razumjeti bez razumijevanja neviđenog finansijskog kolapsa bez presedana u periodu od 2019. do 2020. godine koji je zaprijetio cijelom globalnom finansijskom sistemu. Priča o pandemiji jednostavno nema mnogo smisla kada se posmatra samo kroz prizmu zdravlja, sigurnosti i nauke. Međutim, promatrana kroz prizmu novca, moći, kontrole i transfera bogatstva pandemija itekako ima savršenog smisla.

Zatvaranje, obaveze, socijalno distanciranje i mnoštvo dodatnih mjera nisu učinili ništa da zaštite ili da poboljšaju javno zdravlje. Ali, naprosto, nisu bili ni osmišljeni za to. Te su mjere osmišljene da namjerno razbiju globalnu ekonomiju i slome mala preduzeća, kao i da razbiju umove, volju i društveno tkivo ljudi kako bi se “ponovo izgradilo bolje društvo” koje odgovara distopijskim vizijama psihopata koji vode ovaj klasni rat.

Željeni rezultat je utopija američkih i britanskih milijardera, u kojoj će oni posjedovati i kontrolirati planetu u obliku tehno-feudalnog feuda gdje je digitalno brendirano čovječanstvo regulirano poput najobičnije stoke u super-nadziranoj tehnokratiji. A ono što ova vještačka kriza zgodno kamuflira jeste činjenica da smo usred totalnog ekonomskog kolapsa. Kolapsa koji je bio neizbježan.

Ova prevara postala je neophodna jer su se svjetska tržišta u jesen 2019. suočila sa dužničkom krizom koja se pojavila na ranije uglavnom likvidnim tržištima - repo tržištima, tržištima novca i deviznim tržištima. Zapadne vlade su požurile da spasu ovaj raspadajući sistem, zaustave ovo kataklizmičko klizište, izvuku velike investitore iz problema i da proaktivno instaliraju sigurnosnu infrastrukturu za kontrolu neizbježnog društvenog poremećaja koji je rezultat ovog kolapsa.

Nakon toga bi uslijedilo globalno finansijsko resetiranje - koje dolazi nakon perioda hiperinflacije - a koje će uništiti i vrijednost javnog duga prezaduženih zapadnih država, kao i odgovarajuća papirna potraživanja. Globalni finansijski sistem već je bio u poodmakloj fazi raspada do jeseni 2019. godine, što je ilustrovano time da je FED preuzeo repo tržište u septembru kako bi kratko spojio repokalipsu. Ovaj kolaps je zapravo počeo u periodu od 2008. do 2009. godine, a pokušaji u posljednjih deceniju i po da se spase ovaj korumpirani ekonomski sistem samo su odložili neizbježno. U avgustu i septembru 2019. kriza je ponovo počela da se rasplamsava. Jako i brzo.

Dramatično smanjenje industrijske proizvodnje okarakterisalo je bankarsku krizu u avgustu 2019. godine - takozvanu repo krizu - kada su banke odjednom počele da odbijaju instrumente američkog državnog duga kao kolateral za prekonoćne zajmove, primoravajući Federalne rezerve (FED) da se umiješaju i da štampaju novac za pokrivanje ovog ogromnog kolapsa.