Log in

Zašto je Amerikancima Kosovo vrijednije od Srbije?

Dok u užoj Srbiji preostaje uglja tek za narednih 35 godina, na Kosovu ga ima za još punih 16 stoljeća

PRIŠTINA - Prije pet godina u srbijanskim medijima pojavio se tekst pod naslovom „Evo zašto je Kosovo toliko važno Amerima, Englezima i Francuzima“ u kojem se iznose vrlo zanimljive teorije bitne za razumijevanje mnogih procesa koji su doveli do turbulencija na Kosovu, pod uvjetom da su zaista istinite. Tekst je danas jednako aktuelan kao i u vrijeme nastanka. The Bosnia Times prenio je nedavno taj tekst, uz neznatna skraćivanja.

Od 14. augusta 2000. godine UNMIK je preuzeo upravljanje Trepčom na Kosovu i ona od tada posluje u dva pravna okruženja, kao dva pravna lica, što samo po sebi podrazumjeva težak status. U organizacionom smislu, kompanija je etnički podjeljena na Trepču sjever i Trepču jug. Sjever čine rudnici i flotacija Leposavić, rudnici Crnac i Belo brdo, površinski kop Koporiš, Metalurgija olova Zvečan (topionica olova, rafinerija olova, prerada aku-otpada, transport robe…).

U okviru Trepče jug, gdje rukovode i rade Albanci, nalaze se rudnici Stari trg, Ajvalija, Kišnica, Novo brdo, flotacije Prvi tunel i Kišnica, zatim, u Kosovskoj Mitrovici, Metalurgija cinka, Hemijska industrija i Fabrika akumulatora. Od 1995. godine van Trepče su Fabrika industrijskih baterija Peć, Famipa Prizren i Fapol Podujevo.

Dok u užoj Srbiji preostaje uglja tek za narednih 35 godina, na Kosovu ga ima za još punih 16 stoljeća. Ako se zna da američki stručnjaci procjenjuju da zalihe uglja na Kosovu vrijede petsto milijardi dolara ne treba čuditi zašto je ta teritorija veoma zanimljiva multinacionalnim kompanijama koje se bore za što bolju poziciju na tom prostoru.

Tema kosovskih „magičnih bogatstava“, prvi put pokrenuta je prije desetak godina. Tada je objavljen podatak o prirodnim bogatstvima koja Kosovo posjeduje - ogromne količine hroma (20 posto od ukupne količine hroma u svijetu), nikla, cinka, magnezijuma, bakra, žive, srebra, zlata, bizmuta i drugih rijetkih metala. Procjenjeno je da kosovske rezerve uglja, prirodnog gasa i metala vrijede ukupno petsto milijardi dolara.

Tu procjenu, nešto kasnije, potvrdila je CIA u jednom od svojih izvještaja, u kojem je navedeno da - prema međunarodnim standardima - Kosovo vrijedi dva puta više od Srbije, odnosno da ta bivša pokrajina Jugoslavije vrijedi petsto milijardi dolara, dok Srbija sa Vojvodinom, bez Kosova vrijedi tek oko dvjesto milijardi dolara. Prema procjenama UNMIK-a, koji je svojevremeno sastavio i objavio šta kosovski rudnici mogu ponuditi svjetskim rudarskim kompanijama, na prvo mjesto, kao najznačajniji resurs, strani stručnjaci su, pored lignita, stavili rude cinka i olova.

Prema tim procjenama, na lokacijama Bijelo brdo, Crnac, Stari trg, Ajvalija i Novo brdo ima ukupno oko 21,5 miliona tona rude koja sadrži olovo, cink i srebro, u količinama ekonomski isplativim za eksploataciju. Osim toga, nudi se još i oko 1,7 miliona tona boksita (uz potencijalnih još četiri-pet miliona), kompleks Feronikl sa oko 14 miliona tona rude u kojoj ima oko 1,3 odsto nikla i 0,07 odsto kobalta, zatim magnezit iz Strezovca (2,8 miliona tona) i Goleša (1,7 miliona tona).

Rezerve lignita procjenjene su na 8,3 milijarde tona uz još deset milijardi potencijalnih rezervi, koje je potrebno dodatno ispitati. U supertajni adut kosovskih rudnika ubrajani su rijetki minerali, prije svega indijum, kadmijum, germanijum, talijum i galijum. Ti rijetki minerali koriste se u industriji visokih tehnologija, zbog čega mnogi smatraju da su ti resursi glavna meta bjelosvjetskih kompanija. Eksploatacija olovno-cinkanih ruda obavljala se u više rudnika. Sa jamskim načinom eksploatacije aktivni su rudnici Bijelo brdo, Stari trg, Ajvalija, Kišnica, Novo brdo, Badovac i Žuta prla, a površinski su Koporić i Kišnica II.

Nezavisna komisija Kosova za rudnike i minerale (ICMM) predstavila je prve rezultate zračnog geofizičkog istraživanja Kosova. Naser Peci, zamjenik direktora ICMM-a, istakao je da je istraživanje pokazalo da Kosovo ima neočekivano veliki stepen potencijala u oblasti metala i minerala. Posebno velike rezerve zlata, nikla i hroma, nalaze se ispod površine Kosova. Veće nego što se to mislilo. Ali, takođe i aluminijuma, bakra, željezne rude i rezervi olovo-cinka. Istraživanje je počelo u septembru 2006. godine.

Specijalno dizajnirana letjelica za niske letove sakupljala je geofizičke podatke širom Kosova uključujući i magnetna polja, elektromagnetiku i radiometriku gama zracima. Istraživanje je sprovela zajednička Zračna geonaučna grupa (Joint Airborne Geoscience Capability) sastavljena od stručnjaka iz Finske institucije za geofizička istraživanja (GGeological Survey of Finland) i Britanske institucije za geološka istraživanja (British Geological Survey).

Mada im sjever Kosova nije sektor, ovamo su (sa jakim snagama KFOR-a) došli i Amerikanci i Njemci, u ime Amerike, za Trepču se bori ambasador ove zemlje u Prištini Kristopher Dell, a za Njemačku lobira lično kancelarka Merkel, koja od Srbije traži da se odrekne pokrajine i prizna nezavisno Kosovo.

Ko će pobjediti u ovoj igri još se ne zna. Ako je suditi po najavama da će se Amerikanci povući sa Kosova, Trepča bi trebalo pripasti njemačko-francuskim firmama, međutim, postoje i najave da će Amerikanci otići samo iz Bondstila, koji će postepeno popuniti Turci, ali da će pojačati svoje prisustvo u bazi Noting hill kod Leposavića odakle će na oku držati i rudna bogatstva u ovom kraju.

Spekulacije je odbacio komandant snaga SAD u okviru KFOR-a, pukovnik Jaffery Lyte, koji je rekao da se američki vojnici neće u 2012. godini povući sa Kosova. Trenutno je na Kosovu 1.477 američkih vojnika koji u sastavu KFOR-a, imaju za cilj prije svega zaštiti poslovne i vojne interese Washingtona u regionu. Zvanično, Trepča i danas radi, ali niko tačno ne zna kako i koliko. Tek kada su nedavno u Vučitrnu zarobljeni kamioni Euro-kopa, koji su prevozili olovo-cinkani koncentrat iz Leposavića u Švajcarsku, saznalo se da dio Trepča koji je pod srpskom kontrolom: kopa, djelimično prerađuje, a ponešto i izvozi. Prema nezvaničnim informacijama, isti koncentrat izvožen je u Bugarsku i Crnu Goru (luka Bar), a odatle u još nekoliko zemalja.

U Leposaviću rade rudnici Crnac i Bijelo brdo smanjenim kapacitetima, posebno kada su zatvoreni Brnjak i Jarinje, radi i Flotacija Kopaonik u ovom gradu. Direktor Trepče Jovan Dimkić nikada nije objasnio kako posluje ovo preduzeće i pod čijom je kontrolom, a ovim pitanjima mnogo se, bar javno, nisu bavili ni KFOR ni EULEX, a ni Hašim Tači nije pokazivao pretjerano interesiranje za preuzimanje Trepče. Stranci prvo žele stabilizirat situaciju na sjeveru Kosova, uspostave čvrste granice sa Srbijom i osiguraju funkcioniranje graničnih prelaza.

Zamjenik kosovskog premijera Behdžet Pacoli pokušava Trepču prodati princu od Kenta. Prije Drugog svetskog rata Britanci su dugo gazdovali Trepčom i iz nje izvlačili ogroman profit. Iz Prištine ne kriju da su im najinteresantniji Trepča i njeni rudnici (Stari trg, Bijelo brdo, Crnac, Koporić), brana, jezero i hidrocentrala Gazivode kod Zubinog Potoka, trafostanica Valač kod Zvečana … Svu ovu imovinu u Prištini smatraju vlasništvom države Kosovo i žele da prodajom napune praznu kasu, ali i vrate dug predstavnici velikih kompanija koje žele kupiti najveće energetske objekte. Tako je Amerika praktično okupirala najvažnije čvorište Srbije i centralnog Balkana.

-8°C

Sarajevo

Cloudy

Humidity: 96%

Wind: 4.83 km/h

  • 03 Jan 2019 -1°C -6°C
  • 04 Jan 2019 -2°C -7°C