Menu
RSS
Banner 01

Kako Kina vidi sukob u Ukrajini i ulogu NATO-a

Rusko - ukrajinski sukob uskoro ulazi u treću godinu, a NATO ne planira prekinuti tamošnje krvoproliće. Posljednji dokaz je izjava šefa NATO-a Jensa Stoltenberga da Zapad mora biti spreman na "desetogodišnju konfrontaciju" sa Rusijom. Samo dva dana prije nego što su objavljene Stoltenbergove izjave, ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao - spremni smo razgovarati.

Ne treba biti geopolitički stručnjak da bi se procijenilo ko sprječava da se sukob završi. Zapad ne želi rat sa Rusijom, ali bi se ipak trebao "pripremiti za sukob koji bi mogao trajati decenijama", rekao je Stoltenberg njemačkim novinama Welt Am Sonntag. Deklaracija - Zapad ne želi rat sa Rusijom - licemjeran je kao i SAD, koji svaki čas bombarduju neku novu zemlju govoreći pri tome da ne žele sukob, prenose kineske dnevne novine.

"Ono što je Stoltenberg rekao je u biti poziv na ratnu mobilizaciju, pokušaj da se potakne ratna atmosfera kako bi se dodatno ojačali interesi NATO-a", rekao je Shen Yi, profesor na Univerzitetu Fudan, za Global Times. NATO mora osigurati razlog za svoje postojanje, jer se nakon raspada Sovjetskog Saveza često postavljalo pitanje čemu NATO. Zato je NATO sebi našao novog neprijatelja - Rusiju.

Kako to obično biva, ovdje je u suštini riječ o novcu, piše kineski medij. NATO treba sukobe i novo krvoproliće za svoju zaradu. Stoga širi strah i paniku kako bi osigurao da zemlje članice nastave doprinositi finansiranju vojske, kažu stručnjaci. Moskva nije zainteresirana zarobiti se u dugotrajnom i sveobuhvatnom ratu, jer će na kraju i Rusija i Zapad morati koegzistirati.

"Suočavajući se sa sukobima i geopolitičkim igrama, Putin se pokazao daleko fleksibilniji i mudriji od Zapada i NATO-a", naglasio je Shen. "Hoće li ga NATO poslušati? Teško. Stoltenberg igra ulogu predstavnika Pentagonovog NATO ogranka pod Bidenovom administracijom. Bidenova administracija definitivno ne želi vidjeti neuspjeh u Ukrajini u izbornoj godini, inače će sukob postati ključna prepreka za Bidenov reizbor".

Izbori u SAD-u jedan su od faktora koji najviše utiče na trajanje sukoba u Ukrajini. Trump je rekao prije par dana da će potaknuti Rusiju da "radi što god želi" bilo kojoj zemlji NATO-a. Dakle, bez obzira odlučuje li Biden ili Trump o ukrajinskoj politici, niko ne može predvidjeti koliko je NATO predvođen SAD-om opasan za Evropu. Biden definitivno iskorištava Evropu, a Trumpa jednostavno nije briga ako izbije još jedan rat na kontinentu.

Ali Ukrajina nije jedina koja će krvariti. Što sukob bude duže trajao, veća je vjerojatnoća da će postati teret i za SAD. Uz skokovite cijene energije, industrije i roba, SAD su možda privremeno imale koristi od prodaje oružja i energije. Ali dugoročno bi američki dolar mogao postepeno izgubiti svoju moć i hegemonija SAD-a će se na kraju raspasti. Zato slušanje i primanje naloga od NATO-a nije u interesu Evrope. Poduzimanje vlastite obrane, sklapanje mira sa Rusijom i postizanje mirnog i zajedničkog razvoja - jeste.