Menu
RSS
Banner 02

Zbog dužničke krize mnogima prijeti fiskalna smrt

Američki ekonomist Arthur Laffer upozorava da je globalno zaduživanje premašilo rekordnih 300 triliona dolara prošle godine zbog najvećeg rasta globalnih kamatnih stopa u posljednjih 40 godina. Velike ekonomije koje se ne uspiju pozabaviti svojim rastućim problemima duga "umrijet će fiskalnom smrću", upozorio je američki ekonomist Arthur Laffer iz Laffer Tengler Investmentsa.

U intervjuu za CNN on predviđa "desetljeće duga", dodavši da je dužnička kriza zahvatila i razvijene i zemlje u razvoju te da neće "dobro završiti". "Globalni dug porastao je za 100 triliona dolara u poređenju sa prije deset godina i dosegao je rekordnih 307,4 triliona dolara prošlog septembra zbog najvećeg rasta globalnih kamatnih stopa u 40 godina", rekao je ekonomist.

Istaknuo je da se više od 80 posto tog povećanja odnosi na zemlje koje se smatraju bogatima - poput SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Japana - zbog nekontrolisanog gomilanja duga. Kina, Indija i Brazil bilježe najizraženiji rast zaduživanja među tržištima u razvoju, dodao je.

"Može se očekivati ​​da će neke od većih zemalja koje ne riješe svoje dugove na vrijeme fiskalno umrijeti sporo", rekao je Laffer, dodajući da bi mogle bankrotirati neke ekonomije u usponu. Dok su zemlje sa niskim dohotkom izložene visokom riziku duga, otplata duga bila bi posebno problematična za zemlje sa visokim dohotkom zbog starenja stanovništva i nedostatka radne snage.

Najnoviji kzvještaj Instituta za međunarodne finansije pokazuje da je omjer duga dosegao nevjerojatnih 336 posto svjetskog BDP-a u poređenju sa prosječnim omjerom duga i BDP-a od 110 posto u 2012. za napredne privrede i 35 posto za tržišta u razvoju. Koliko dug može predstavljati veliku opasnost svjedoči i nedavni izvjetaj američkog Bloomberga o Njemačkoj, donedavno najjačoj evropskoj ekonomiji.

Njemačka se suočava sa nizom ekonomskih izazova koji sugeriršu mogućnost oštrog pada, navodi se u izvještaju Bloomberga. Ti izazovi uključuju privrednu stagnaciju, rastuće cijene energije zbog odustajanja od nuklearne energije i sankcija protiv Rusije, kao i visoke stope problema kompanija u toj zemlji.

Prema Bloombergovim izvorima, upravitelji fondova, kreditni trgovci i njemački rukovodioci izrazili su zabrinutost zbog ovih faktora na nedavnom sastanku u Davosu. Loše vijesti nastavljaju se gomilati, budući da je njemačka ekonomija već zabilježila pad u posljednjem kvartalu prošle godine, a preliminarna istraživanja za 2024. pokazuju malo znakova bilo kakvog ohrabrenja.

Brian Mangviro, upravitelj fonda u Baringsu, naglašava da je Njemačka suočena sa ozbiljnim izazovima, posebno zbog viših troškova energije i konkurencije iz Kine u sektorima kao što je automobilska industrija. Međutim, interesantno je da je Njemačka među najmanje zaduženim zapadnim zemljama.