Menu
RSS
Banner 01

Nobelovac otkrio fantastičan princip prehrane

Japanski naučnik Yoshinori Ohsumi otkrio je princip prehrane koja pomaže u očuvanju mladosti i zdravlja, a za to svoje otkriće dobio je Nobelovu nagradu za medicinu 2016. godine. Suština njegovog rada je jednostavna: ako neko vrijeme gladujemo, stanice za to vrijeme prerađuju sve staro i nepotrebno i podmlađuju se. Taj proces se naziva autofagija, i pomoći će vam da iskoristite saznanja ovog naučnika, uz promjenu samo jedne navike u prehrani.

Proučili smo razne vrste povremenog posta i odabrali najjednostavniji i najbezopasniji način prehrane koja potiče autogafiju, pomaže da sačuvate mladost i postignete idealnu težinu. "Prozor" je vrijeme kada u toku dana jedemo. Onaj ko ustaje u 7 sati i doručkuje sat kasnije, otvara dakle svoj "prozor" u 8 sati ujutro. Ako večera između 20 i 22 sata, "prozor" je otvoren 12-14 sati u toku dana.

Ranije se smatralo da treba jesti češće i pomalo da tijelo ne bi počelo stvarati salo. Međutim, istraživanja provedena 2017. pokazuju da su oni koji jedu između 8 i 22 sata manje zdravi od onih koji jedu između 8 i 14 sati. Ukoliko se "prozor" za prehranu otvara samo na 6 do 8 sati, smanjuje se opasnost od dijabetesa, anemije i pretilosti.

Šta se događa kada suzimo "prozor" prehrane? Provedeno je više istraživanja kako ograničavanje prozora prehrane utiče na nivo holesterola i šećera u krvi, apetit i težinu. Istraživači su otkrili da suženi "prozor" prehrane smanjuje dnevne oscilacije gladi i povećava sagorijevanje masti tijekom noćnih sati, a također poboljšava metaboličku fleksibilnost.

Mali "prozor" prehrane koristan je i za opšte zdravlje - povećava otpornost na ultraljubičaste zrake, rak kože i njeno starenje, umanjuje rizik od raka dojke, snižava krvni pritisak, smanjuje rizik od srčanih oboljenja i poboljšava kvalitetu sna.

Zašto je tako važno vrijeme kada jedemo? Ne samo da je važno smanjiti "prozor" prehrane, nego i odabrati pravo vrijeme za jelo. Svaki organizam ima cirkadijalni (biološki) ritam - oscilacije unutrašnjeg sata vezane za smjenu dana i noći. U jutarnjim satima se luči hormon kortizol pa dobivamo energiju i apetit. Uvečer se luči melatonin i tijelo se priprema za san. Unutrašnji procesi se usporavaju, a samim tim i varenje.

Kada jedemo uvečer, poremetimo unutrašnji sat pa ujutro nemamo snage jer je razina kortizola niska, zatim se organizam budi tek tokom dana, a uvečer razinanivo kortizola poraste pa smo gladni i aktivni kada tijelo treba spavati te uslijed toga, povećava se rizik od dijabetesa, pretilosti i depresije.

Da biste uspostavili biološki ritam, trebate (1) ustati između 6 i 7 sati ujutro ili kada svane, (2) doručkovati 30 do 60 minuta poslije buđenja, (3) početi raditi 2 do 3 sata nakon ustajanja, (4) jesti za doručak više nego za ručak te smanjiti "prozor" prehrane na 6 do 8 sati, bez promjene kalorijskog sadržaja.