Menu
RSS
Banner 01

Statini ili kako nauka manipuliše sa statistikom

Statini, farmaceutski preparat za snižavanje holesterola i jedan od najčešće propisivanih i najprodavanijih lijekova u historiji, oblikovali su pristup zapadnog društva i medicine liječenju bolesti srca. Akira Endo, biohemičar rođen u Japanu, otkrio je statine iz plijesni, dok je 1987. Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila Merckov lovastatin, prvi komercijalni statin.

Statini se smatraju lijekovima koji spašavaju život jer smanjuju rizik od srčanog i moždanog udara, što su potvrdile brojne naučne studije koje su ispitivale njihovu sigurnost i efikasnost. U tim se studijama često koristi model statističke analize koji se naziva smanjenje relativnog rizika kako bi se pokazala efikasnost lijeka.

Ovaj statistički model, međutim, može dovesti u zabludu, kaže dr. Malcolm Kendrick, škotski ljekar koji je objavio brojne recenzije o kardiovaskularnim bolestima i statinima u naučnim časopisima. Pretpostavimo da postoje dvije grupe od 100 ljudi, pojašnjava on, od kojih prva grupa uzima eksperimentalni lijek za koju se teoretski smatra da sprječava srčani udar, dok druga grupa uzima placebo. Tokom ispitivanja od dvije godine, prva grupa je doživjela samo jedan srčani udar, dok je druga grupa zabilježila dva srčana udara.

Statistički gledano, čini se da je eksperimentalni lijek beznačajan u zaštiti srca i krvožilnog sistema. Ali kada se primijeni relativno smanjenje rizika, lijek pokazuje 50-postotnu efikasnost u smanjenju srčanih bolesti u usporedbi sa placebom, obzirom da je u liječenoj grupi bio jedan srčani udar manje.

Ova inflacija podataka pokriva se bijesnom medijskom propagandom. Izvještavajući o rezultatima velike studije iz 2008., The New York Times je primijetio da je rizik od srčanog udara sa statinima "više nego prepolovljen". Studija je ispitivala rosuvastatin (Crestor) kompanije AstraZeneca na 17 802 osobe bez visokog holesterola, pronalazeći oko 50 posto relativnog smanjenja rizika od srčanog udara u grupi koja je primala statine.

Druga studija, koja se obično navodi kao primjer snažnog zaštitnog efekta statina, veliko je ispitivanje Pfizerovog atorvastatina (Lipitor), pod nazivom Ascot-LLA. U ovom slučaju, statini su bili 36 posto bolja zaštita od placeba, prenosi The Epoche Times. "Međutim, apsolutno smanjenje rizika kod obje studije bilo je približno oko jedan posto. Za razliku od relativnog smanjenja rizika, procjena efikasnosti lijeka tačnije se tumači korištenjem apsolutnog smanjenja rizika", rekao je dr. Kendrick.

U radu iz 2022., objavljenom u JAMA Internal Medicine, naučnici su pregledali 21 kliničku studiju o statinima. U prosjeku su smanjili relativni faktor rizika za smrtnost od svih uzroka za 9 posto i za srčani udar za 29 posto. Međutim, apsolutno smanjenje rizika bilo je samo 0,8 posto, odnosno jedva 1,3 posto. Istraživači su primijetili da su apsolutne prednosti statina "skromne" i da bi ih "trebalo saopštiti pacijentima kao dio informisanog kliničkog odlučivanja", napisao je dr. T. Grant Phillips u pismu u American Family Physician.